Newsletter 32 objavljen dana 25 studeni 2015

#SUMPONT 2015: DOBRA BERBA

Nakon povratka iz Rima, gdje je dio ekipe Paix liturgiquea imao milost sudjelovati u četvrtome međunarodnom hodočašću Summorum Pontificum, donosimo Vam izbor tekstova koji vrlo dobro govore o radosnom i smirenom intenzitetu tih dana pod zaštitom svetoga Filipa Nerija, počevši od iznenađujućeg i kratkog, ali vrlo uravnoteženog članka iz dnevnog lista francuskih biskupa, La Croix.

U jednom drugom dnevnom listu, ovoga puta talijanskom (La Nuova Ferrara), msgr. Negri, nadbiskup Ferrare i Comacchia i opat benediktinske opatije Pomposa, koji je održao propovijed u Svetom Petru u subotu, 24. listopada, pred 200 svećenika, stotinjak redovnika i redovnica i gotovo 2000 vjernika, kazao je da tradicionalna liturgija "osnažuje naš crkveni identitet" i stavlja ga u službu "obnovljenog poslanja prilagođenog sadašnjem vremenu [te otvorenog] istinskim zahtjevima današnjeg čovjeka na koje nas neprestano podsjeća papa Franjo".



(Fotografija: Emanuele Capoferri)


I – PORUKA PAPE FRANJE

Njegovoj ekscelenciji, msgr. Guidu Pozzu, tajniku Papinske komisije Ecclesia Dei, povodom hodočašća u Rim udruge Coetus Internationalis Summorum Pontificum koja u Crkvi održava živom drevnu rimsku liturgiju, Sveti Otac papa Franjo upućuje svoj srdačan pozdrav, sa željom da vas sudjelovanje u pobožnome hodočašćenju grobovima apostola potakne na žarko pristajanje uz Krista, slavljenoga u ljepoti liturgije koja potiče na razmatranje Gospodina preobraženoga u svjetlu Njegove slave i obnovi vaš zanos za svjedočenje vjekovječne poruke kršćanske vjere.

Zazivajući preobilje darova Duha Svetoga i majčinsku zaštitu Majke Božje, Njegova Svetost papa moli vas da ustrajete u molitvi kako biste podržali njegovu sveopću službu nasljednika apostola Petra i od svega srca upućuje Vašoj ekscelenciji, prelatima, svećenicima i svim vjernicima koji sudjeluju u ovome svetom slavlju svoj zatraženi apostolski blagoslov, zalog plodonosnog putovanja na putu dobra.


Kardinal Pietro Parolin
Državni tajnik Svete Stolice


II – ČLANAK IZ DNEVNIKA LA CROIX OD 27. LISTOPADA 2015.
1800 sudionika u Rimu na 4. hodočašću "Summorum Pontificum"
Rim, 27. listopada 2015, autor: Gauthier Vaillant


Od 2012. ovo međunarodno hodočašće okuplja svećenike, redovnike i vjernike privržene liturgiji slavljenoj prema obredu svetoga Pija V. Hodočašće se ove godine poklopilo sa zatvaranjem sinode o obitelji.
Kao i svake godine od 2012., svećenici, redovnici i vjernici privrženi tradicionalnoj liturgiji Crkve boravili su u Rimu od četvrtka 22. do nedjelje, 25. listopada, u sklopu međunarodnog hodočašća "Summorum Pontificum". Tim se događajem svake godine slavi istoimeni motuproprij koji je Benedikt XVI. objavio u listopadu 2007. godine, a kojim je omogućeno nesmetano služenje tradicionalne liturgije prema izvanrednom obliku rimskog obreda.
"Posebna nam je nakana ove godine kršćanska obitelj, budući da upravo završava druga skupština biskupske sinode posvećena toj temi", rekao je u govoru prilikom otvaranja vlč. Claude Barthe, duhovnik hodočašća.
Kao i u prethodnim hodočašćima, vrhunac je bila procesija do Bazilike svetog Petra u kojoj je sudjelovalo 1800 ljudi, uključujući 200 svećenika i bogoslova, a koju je predvodio Francuz Dom Jean Pateau, opat benediktinske opatije Notre-Dame de Fontgombault (u departmanu Indre).
Hodočasnici su zatim sudjelovali u misi prema tridentinskom obredu koju je u Bazilici na oltaru Katedre sv. Petra prikazao msgr. Juan Rodolfo Laise, nadbiskup emeritus San Luisa u Argentini.
U poruci koju je potpisao kardinal Pietro Parolin, papa Franjo uputio je svoj "srdačan pozdrav" hodočasnicima "koji u Crkvi održavaju živom drevnu rimsku liturgiju", zaželjevši im "obnovljeni zanos za svjedočenje vjekovječne poruke kršćanske vjere" i dajući im svoj apostolski blagoslov, "zalog plodnoga crkvenog puta".


III – PREGLED PROPOVIJEDI CELEBRANATA



a) Monsinjor Guido Pozzo, predsjednik Papinske komisije Ecclesia Dei, petak, 23. listopada, crkva Santa Maria in Campitelli.

Važnost liturgije nije u tome da pruža duhovnu razonodu, koliko god ona bila ugodna, već u tome da dopustimo da nas kroz nju dotakne otajstvo Boga koji dolazi k nama zato što Mu se vlastitim snagama ne bismo uspjeli približiti.
Slavljenje svete mise po tradicionalnom rimskom obredu naglašava elemente i aspekte koji su neophodni da bismo doživjeli svetost toga obreda, Kristovu stvarnu prisutnost i žrtveni karakter mise koja je upravo to – Kristova žrtva. A sve to sudjeluje u izgradnji tijela Kristova, odnosno Crkve.
Stara liturgija nije relikt prošlosti, nego živa stvarnost Crkve koja pridonosi aktualizaciji baštine svetosti i molitve koju nam prenosi Tradicija.

b) Msgr. Luigi Negri, nadbiskup Ferrare i Commacchia, subota, 24. listopada, Crkva svetog Petra.

Tijekom mise koju je u Bazilici svetog Petra u Rimu prikazao msgr. Juan Rodolfo Laise, msgr. Negri održao je lijepu propovijed bez prethodne pripreme, oslanjajući se na svega nekoliko bilježaka. Budući da je u isto vrijeme završavala biskupska sinoda o obitelji, tema propovijedi bila je vjera, koja nas potiče da snažno svjedočimo ono za što smo postali sposobni po milosti i obvezuje nas da kažemo "Possumus" (lat. Možemo), ali nas također potiče da svjedočimo ono što nam nije dopušteno činiti zbog naše vjernosti Kristu i obvezuje da kažemo i "Non possumus" sekulariziranom društvu koje bi željelo uklonili Crkvu i evanđelje iz svoje svakodnevice.

c) Dom Jean Pateau, opat opatije Notre Dame de Fontgombault, nedjelja, 25. listopada, crkva Santa Trinita' dei Pellegrini.

U sakramentu krštenja svećenik pita katekumena: "Što tražiš od Crkve?" On odgovara: "Vjeru." Taj odgovor mora biti čvrsta životna odluka. Nada i ljubav često posustanu zbog nedostatka vjere i suviše ljudskog načina gledanja na situacije zbog kojega se zaboravimo prepustiti Božjem planu.
Priznanje Kristova kraljevanja od strane država i naroda počinje s prihvaćanjem toga kraljevanja u svakome od nas. Motuproprij Summorum Pontificum Njegove Svetosti pape Benedikta XVI. omogućuje nam da u miru crpimo iz liturgijskog blaga izvanrednog oblika rimskog obreda. Uz našu zahvalnost postoji i dužnost koju bih se usudio sažeti u jedno pitanje: Je li naša vjera izvanredna kao i obred koji slavimo? Ponovno usredotočenje liturgije na Krista ima samo jedan cilj: da svatko od nas postane pravi svjedok Kristova kraljevanja, da živi od Krista i za Krista, do te mjere da svatko može reći: "Krist živi u njemu."


IV - ZAKLJUČNE RIJEČI VLČ. CLAUDEA BARTHEA, DUHOVNIKA HODOČAŠĆA
(Santa Trinita' dei Pellegrini, na kraju mise povodom blagdana Krista Kralja, 25. listopada 2015.)

Trebamo zahvaliti Bogu na svemu što nam je dao tijekom ovoga hodočašćenja na grobove apostola. Trebamo zahvaliti i svima koji su pridonijeli lijepom i svečanom odvijanju svetih obreda: župniku ove župe, koji je za nas poput svetog Filipa Nerija, i svim njegovim suradnicima; laicima koji su davno počeli organizirati hodočašće; ceremonijarima koji nam omogućuju da do savršenstva zažive duh i slovo rimskog ceremonijala; veličanstvenim zborovima, Scholi Sainte Cécile i zboru Cantus Magnus, koji su za nas bili poput sakramentalnih znakova gotovo kontemplativnih milosti i, naravno, svim prečasnim prelatima koji su bili spremni prikazati svetu misu u sklopu hodočašća.

(okrenuvši se prema Dom Pateauu)
Posebno zahvaljujemo Vama, prečasni oče, što ste nas korak po korak pratili ovih dana, donoseći među nas, u Rim, duh Fontgombaulta – Fontgombaulta koji je možda, usuđujem se reći, pozvan biti novi Cluny nove gregorijanske reforme kojoj se Ecclesia adflicta – Crkva, iskušavana kao nikada prije – nada protiv svake nade.

Svakoga ste dana, dragi hodočasnici pridošli s raznih strana, pokazivali veliku dirnutost i emocije. Dakako da ne želimo mjeriti Božje darove i milosti koje On svakome slobodno dijeli, ali smo previše privrženi liturgiji i previše pobožni prema Filipu Neriju da ne bismo znali da se nevidljivi pokreti Duha Svetoga u duši mogu očitovati čuvstvenim kretanjima koje stvara i kojima upravlja nebeska ljepota rimske liturgije.

Neka Majka vječnoga velikog svećenika, Krista, Kralja naroda, moli svoga Sina za sve naše nakane.
Doviđenja i pozdrav svima do iduće godine.