Newsletter 32 objavljen dana 25 studeni 2015

#SUMPONT 2015: DOBRA BERBA

Nakon povratka iz Rima, gdje je dio ekipe Paix liturgiquea imao milost sudjelovati u cetvrtome medunarodnom hodocašcu Summorum Pontificum, donosimo Vam izbor tekstova koji vrlo dobro govore o radosnom i smirenom intenzitetu tih dana pod zaštitom svetoga Filipa Nerija, pocevši od iznenadujuceg i kratkog, ali vrlo uravnoteženog clanka iz dnevnog lista francuskih biskupa, La Croix.

U jednom drugom dnevnom listu, ovoga puta talijanskom (La Nuova Ferrara), msgr. Negri, nadbiskup Ferrare i Comacchia i opat benediktinske opatije Pomposa, koji je održao propovijed u Svetom Petru u subotu, 24. listopada, pred 200 svecenika, stotinjak redovnika i redovnica i gotovo 2000 vjernika, kazao je da tradicionalna liturgija "osnažuje naš crkveni identitet" i stavlja ga u službu "obnovljenog poslanja prilagodenog sadašnjem vremenu [te otvorenog] istinskim zahtjevima današnjeg covjeka na koje nas neprestano podsjeca papa Franjo".



(Fotografija: Emanuele Capoferri)


I – PORUKA PAPE FRANJE

Njegovoj ekscelenciji, msgr. Guidu Pozzu, tajniku Papinske komisije Ecclesia Dei, povodom hodocašca u Rim udruge Coetus Internationalis Summorum Pontificum koja u Crkvi održava živom drevnu rimsku liturgiju, Sveti Otac papa Franjo upucuje svoj srdacan pozdrav, sa željom da vas sudjelovanje u pobožnome hodocašcenju grobovima apostola potakne na žarko pristajanje uz Krista, slavljenoga u ljepoti liturgije koja potice na razmatranje Gospodina preobraženoga u svjetlu Njegove slave i obnovi vaš zanos za svjedocenje vjekovjecne poruke kršcanske vjere.

Zazivajuci preobilje darova Duha Svetoga i majcinsku zaštitu Majke Božje, Njegova Svetost papa moli vas da ustrajete u molitvi kako biste podržali njegovu sveopcu službu nasljednika apostola Petra i od svega srca upucuje Vašoj ekscelenciji, prelatima, svecenicima i svim vjernicima koji sudjeluju u ovome svetom slavlju svoj zatraženi apostolski blagoslov, zalog plodonosnog putovanja na putu dobra.


Kardinal Pietro Parolin
Državni tajnik Svete Stolice


II – CLANAK IZ DNEVNIKA LA CROIX OD 27. LISTOPADA 2015.
1800 sudionika u Rimu na 4. hodocašcu "Summorum Pontificum"
Rim, 27. listopada 2015, autor: Gauthier Vaillant


Od 2012. ovo medunarodno hodocašce okuplja svecenike, redovnike i vjernike privržene liturgiji slavljenoj prema obredu svetoga Pija V. Hodocašce se ove godine poklopilo sa zatvaranjem sinode o obitelji.
Kao i svake godine od 2012., svecenici, redovnici i vjernici privrženi tradicionalnoj liturgiji Crkve boravili su u Rimu od cetvrtka 22. do nedjelje, 25. listopada, u sklopu medunarodnog hodocašca "Summorum Pontificum". Tim se dogadajem svake godine slavi istoimeni motuproprij koji je Benedikt XVI. objavio u listopadu 2007. godine, a kojim je omoguceno nesmetano služenje tradicionalne liturgije prema izvanrednom obliku rimskog obreda.
"Posebna nam je nakana ove godine kršcanska obitelj, buduci da upravo završava druga skupština biskupske sinode posvecena toj temi", rekao je u govoru prilikom otvaranja vlc. Claude Barthe, duhovnik hodocašca.
Kao i u prethodnim hodocašcima, vrhunac je bila procesija do Bazilike svetog Petra u kojoj je sudjelovalo 1800 ljudi, ukljucujuci 200 svecenika i bogoslova, a koju je predvodio Francuz Dom Jean Pateau, opat benediktinske opatije Notre-Dame de Fontgombault (u departmanu Indre).
Hodocasnici su zatim sudjelovali u misi prema tridentinskom obredu koju je u Bazilici na oltaru Katedre sv. Petra prikazao msgr. Juan Rodolfo Laise, nadbiskup emeritus San Luisa u Argentini.
U poruci koju je potpisao kardinal Pietro Parolin, papa Franjo uputio je svoj "srdacan pozdrav" hodocasnicima "koji u Crkvi održavaju živom drevnu rimsku liturgiju", zaželjevši im "obnovljeni zanos za svjedocenje vjekovjecne poruke kršcanske vjere" i dajuci im svoj apostolski blagoslov, "zalog plodnoga crkvenog puta".


III – PREGLED PROPOVIJEDI CELEBRANATA



a) Monsinjor Guido Pozzo, predsjednik Papinske komisije Ecclesia Dei, petak, 23. listopada, crkva Santa Maria in Campitelli.

Važnost liturgije nije u tome da pruža duhovnu razonodu, koliko god ona bila ugodna, vec u tome da dopustimo da nas kroz nju dotakne otajstvo Boga koji dolazi k nama zato što Mu se vlastitim snagama ne bismo uspjeli približiti.
Slavljenje svete mise po tradicionalnom rimskom obredu naglašava elemente i aspekte koji su neophodni da bismo doživjeli svetost toga obreda, Kristovu stvarnu prisutnost i žrtveni karakter mise koja je upravo to – Kristova žrtva. A sve to sudjeluje u izgradnji tijela Kristova, odnosno Crkve.
Stara liturgija nije relikt prošlosti, nego živa stvarnost Crkve koja pridonosi aktualizaciji baštine svetosti i molitve koju nam prenosi Tradicija.

b) Msgr. Luigi Negri, nadbiskup Ferrare i Commacchia, subota, 24. listopada, Crkva svetog Petra.

Tijekom mise koju je u Bazilici svetog Petra u Rimu prikazao msgr. Juan Rodolfo Laise, msgr. Negri održao je lijepu propovijed bez prethodne pripreme, oslanjajuci se na svega nekoliko bilježaka. Buduci da je u isto vrijeme završavala biskupska sinoda o obitelji, tema propovijedi bila je vjera, koja nas potice da snažno svjedocimo ono za što smo postali sposobni po milosti i obvezuje nas da kažemo "Possumus" (lat. Možemo), ali nas takoder potice da svjedocimo ono što nam nije dopušteno ciniti zbog naše vjernosti Kristu i obvezuje da kažemo i "Non possumus" sekulariziranom društvu koje bi željelo uklonili Crkvu i evandelje iz svoje svakodnevice.

c) Dom Jean Pateau, opat opatije Notre Dame de Fontgombault, nedjelja, 25. listopada, crkva Santa Trinita' dei Pellegrini.

U sakramentu krštenja svecenik pita katekumena: "Što tražiš od Crkve?" On odgovara: "Vjeru." Taj odgovor mora biti cvrsta životna odluka. Nada i ljubav cesto posustanu zbog nedostatka vjere i suviše ljudskog nacina gledanja na situacije zbog kojega se zaboravimo prepustiti Božjem planu.
Priznanje Kristova kraljevanja od strane država i naroda pocinje s prihvacanjem toga kraljevanja u svakome od nas. Motuproprij Summorum Pontificum Njegove Svetosti pape Benedikta XVI. omogucuje nam da u miru crpimo iz liturgijskog blaga izvanrednog oblika rimskog obreda. Uz našu zahvalnost postoji i dužnost koju bih se usudio sažeti u jedno pitanje: Je li naša vjera izvanredna kao i obred koji slavimo? Ponovno usredotocenje liturgije na Krista ima samo jedan cilj: da svatko od nas postane pravi svjedok Kristova kraljevanja, da živi od Krista i za Krista, do te mjere da svatko može reci: "Krist živi u njemu."


IV - ZAKLJUCNE RIJECI VLC. CLAUDEA BARTHEA, DUHOVNIKA HODOCAŠCA
(Santa Trinita' dei Pellegrini, na kraju mise povodom blagdana Krista Kralja, 25. listopada 2015.)

Trebamo zahvaliti Bogu na svemu što nam je dao tijekom ovoga hodocašcenja na grobove apostola. Trebamo zahvaliti i svima koji su pridonijeli lijepom i svecanom odvijanju svetih obreda: župniku ove župe, koji je za nas poput svetog Filipa Nerija, i svim njegovim suradnicima; laicima koji su davno poceli organizirati hodocašce; ceremonijarima koji nam omogucuju da do savršenstva zažive duh i slovo rimskog ceremonijala; velicanstvenim zborovima, Scholi Sainte Cécile i zboru Cantus Magnus, koji su za nas bili poput sakramentalnih znakova gotovo kontemplativnih milosti i, naravno, svim precasnim prelatima koji su bili spremni prikazati svetu misu u sklopu hodocašca.

(okrenuvši se prema Dom Pateauu)
Posebno zahvaljujemo Vama, precasni oce, što ste nas korak po korak pratili ovih dana, donoseci medu nas, u Rim, duh Fontgombaulta – Fontgombaulta koji je možda, usudujem se reci, pozvan biti novi Cluny nove gregorijanske reforme kojoj se Ecclesia adflicta – Crkva, iskušavana kao nikada prije – nada protiv svake nade.

Svakoga ste dana, dragi hodocasnici pridošli s raznih strana, pokazivali veliku dirnutost i emocije. Dakako da ne želimo mjeriti Božje darove i milosti koje On svakome slobodno dijeli, ali smo previše privrženi liturgiji i previše pobožni prema Filipu Neriju da ne bismo znali da se nevidljivi pokreti Duha Svetoga u duši mogu ocitovati cuvstvenim kretanjima koje stvara i kojima upravlja nebeska ljepota rimske liturgije.

Neka Majka vjecnoga velikog svecenika, Krista, Kralja naroda, moli svoga Sina za sve naše nakane.
Dovidenja i pozdrav svima do iduce godine.