Paix liturgique

Svi smo culi, napose u službenim Crkvenim krugovima ili medu novinarima koji su im bliski, da je tradicionalni fenomen samo „francuska stvar“. Takve paušalne tvrdnje omogucuju onima koji ih izricu da ostanu ukopani u svojim ideološkim položajima i da ne preispituju svoju savjest.

No sve je više cinjenica koje pokazuju da su te kategoricke tvrdnje netocne! Pored brojnih newslettera koje je Orémus/Paix Liturgique objavio na temu raširenosti tradicionalne liturgije u svijetu, od 2018. on svake godine objavljuje i opce izvješce o geografskoj zastupljenosti i razvoju tradicionalne liturgije. Podaci pokazuju da je ta liturgija vrlo živa i da se redovito slavi u 90 država na svim kontinentima, što ljudima dobre volje pokazuje da je pokušaj svodenja tradicionalnog pokreta na šacicu posljednjih Mohikanaca, nostalgicara sa staroga kontinenta, politicki stav koji omogucuje neprijateljima liturgijskog mira da ne vide kakav je stvarni život Crkve na pocetku trecega tisucljeca. Iako to službeni mediji ne isticu, tradicionalna je liturgija bitan element Crkvene današnjice, ali još više i njezine sutrašnjice. Heri, hodie, et in sćcula zato što je Crkva po svojoj naravi tradicionalna!

Za one koji imaju oci, ali ne vide, koji imaju uši ali ne cuju, kako navodi psalam, razgovor s Christianom Marquantom u nastavku ništa nece promijeniti… No on ipak, oslanjajuci se na brojcane podatke, otkriva da danas, u 2020. godini, pokret mladica koji se okrecu prema tradicionalnom sveceništvu – koji je u punom zamahu – zahvaca sva podrucja svijeta, neovisno o njihovu jeziku ili kulturi. Rijec je o pokretu koji potkrjepljuje informacije iz naših godišnjih izvješca.

Jer danas se, na kraju drugoga desetljeca trecega tisucljeca, jedna cinjenica cesto potvrduje: privlacnost i ljubav prema Tradiciji liturgije i nauka univerzalne su. Ta se cinjenica više – iz neznanja ili zlonamjernosti – ne može ogranicavati na neka podrucja "staroga svijeta". Tradicionalni je senzibilitet univerzalan. Pritom senzibilitet shvacamo kao ono što izražava smisao, instinkt vjere, sensus fidei. Sve više mladih ljudi, muškaraca i žena, otkriva bogatstvo tradicionalnoga katolicanstva i odlucno se okrece prema njemu. A to je tek pocetak.

Paix liturgique: Što vas je potaklo da provedete istraživanje o novim izabranicima koji se u 2020. odlucuju za tradicionalno katolicko svecenstvo?

Christian Marquant: Sve je pocelo sasvim slucajno. Vidjevši jedan, a potom i više dokumenata tradicionalnih instituta koji su 2020. primali nove kandidate za sveti red, bio sam iznenaden razlicitošcu zemalja iz kojih dolaze ti mladici. Upravo me to potaklo da saznam više i krenem dalje istraživati.

Paix liturgique: Gdje ste potražili više detalja?

Christian Marquant: Buduci da sam se interesirao za mlade ljude koji su ulazili u tradicionalne kuce, išao sam, dakako, potražiti dostupne informacije velikih tradicionalnih instituta.

Paix liturgique: Na koje institute tocno mislite?

Christian Marquant: Na Bratstvo sv. Pija X., Bratstvo sv. Petra, Institut Krista Kralja i Institut Dobroga pastira, kojima valja pridodati i podatke azijske bogoslovije Fidélité Catholique (frakcije FSSPX-a) zbog razloga koje cu navesti kasnije.

Paix liturgique: Jeste li uspjeli dobiti sve informacije koje ste željeli?

Christian Marquant: U razlicitim omjerima. Za neke kuce, one najbrojnije, vecina se podataka može pronaci na njihovim internetskim stranicama. Za druge, a pritom mislim na one udaljenije, koje se nalaze u Americi ili Aziji, trebalo je više truda da se dode do podataka.

Paix liturgique: Dakle niste uspjeli provesti iscrpno istraživanje?

Christian Marquant: Tako je. No to u istraživanju koje sam proveo ne predstavlja problem. Cak i ako sam dobio samo 95% podataka do kojih sam htio doci, to ni na koji nacin ne mijenja zakljucke do kojih sam došao.

Paix liturgique: Recite nam prije svega što podrazumijevate pod „novim kandidatima za sveti red u 2020. godini“.

Christian Marquant: Pod time mislim na mladice koji su 2020. godine prvi put poduzeli korake kako bi se približili jednoj od tradicionalnih bogoslovija želeci odgovoriti na svecenicki poziv, bilo da je rijec o onima koji zapocinju propedeuticku godinu ili onima koji zapocinju razdoblje razlucivanja, ali ne i o onima koji su trenutno u drugoj godini razlucivanja.

Paix liturgique: Ipak, vjerojatno ste svjesni toga da jedan dio tih mladica nece doci do sveceništva?

Christian Marquant: Toga sam posve svjestan. Vjerojatno ce više od trecine njih, i u ponekim slucajevima vrlo brzo, napustiti taj zahtjevan put. Do razine poddakonata i bogoslov i njegovi nadredeni mogu procijeniti da on nije na putu na koji ga Bog poziva. Ali još bih jednom ponovio da to ništa ne znaci za rezultate mojega istraživanja koje se bavilo podrijetlom onih koji se danas, 2020. godine, žele približiti tradicionalnom sveceništvu.

Paix liturgique: Koji su, dakle, rezultati Vašega istraživanja?

Christian Marquant: Ima ih nekoliko, a cini mi se da su dva osobito važna*.

Paix liturgique: Koji je prvi od njih?

Christian Marquant: Rijec je o brojnosti mladica privucenih tradicionalnim sveceništvom. Jer i bez iscrpnoga i precizna izracuna, a i ne ubrajajuci u ukupnu brojku tradicionalne redove (benediktince, dominikance i ostale) i brojne druge kuce okupljene oko povjerenstva Ecclesia Dei i SSPX-a, za 2020. godinu dobivamo podatak od gotovo 210 kandidata koji su krenuli putem tradicionalnoga katolickog sveceništva.

Paix liturgique : Je li to velika brojka ?

Christian Marquant : Rekao bih da je znacajna. Takoder, ako tu brojku – cak i umanjenu za trecinu ili polovicu onih koji ce odustati – usporedimo s brojem tradicionalnih svecenickih redenja u 2020. godini, u iducim godinama mogli bismo svjedociti znacajnom porastu od preko 50% broja novozaredenih tradicionalnih katolickih svecenika!

Paix liturgique: Ipak, to se ne odnosi na sve dijelove svijeta.

Christian Marquant: U pravu ste. Cini se da je u odredenim europskim zemljama broj tradicionalnih redenja color:#7030A0">u padu ili da stagnira, iako izgleda da se naziru odredene pozitivne promjene. Medutim, druga zanimljiva stvar koja se pokazala mojim istraživanjem jest to da se primjecuje internacionalizacija, a rekao bih cak i univerzalizacija privlacnosti tradicionalnoga katolickog sveceništva, koja bi na svjetskoj razini color:#1F497D"> u narednim godinama mogla dovesti do velikoga porasta broja redenja.

Paix liturgique: Mislite li da je brojka od 210 svojevrstan maksimum?

Christian Marquant: Ne, rijec je o brojci do koje sam došao na temelju svoga istraživanja koje, kako sam vec napomenuo, nije provedeno iscrpno i uz podatke svih postojecih tradicionalnih kuca. Baš zbog toga mislim da bih vjerojatno dobio i vece brojcane podatke, od barem nekih 260 kandidata, da sam mogao provesti detaljniju studiju, služeci se i djelomicnim podacima koje sam saznao izvan okvira istraživanja koje sam proveo.

Paix liturgique: Ako se vratimo na Vašu drugu tocku, što biste o njoj rekli?

Christian Marquant: Prije svega da danas još uvijek najveci broj mladica koje privlaci tradicionalno sveceništvo dolazi iz starih tradicionalnih zemalja. Pritom mislim na Sjedinjene Države, s 57 kandidata, i Francusku, s 33 od ukupnoga broja mladica.

Paix liturgique: Ipak, neki dolaze i iz drugih zemalja.

Christian Marquant: Tako je, i nekih zemalja koje su nam iznenadujuce.

Paix liturgique: S americkog kontinenta?

Christian Marquant: Možemo poceti s americkim kontinentom. S njega dolazi 96 od ukupno 210 kandidata za tradicionalno sveceništvo u 2020. godini, odnosno gotovo 46%.

Paix liturgique: Tih 96 kandidata je iz Sjedinjenih Država?

Christian Marquant: Ne, samo 57, a ostali, njih 39, dolaze iz ostalih americkih zemalja.

Paix liturgique: O kojim je zemljama rijec?

Christian Marquant: Prije svega o Brazilu, iz kojega je cak 16 kandidata, što je samo po sebi znacajna brojka, ali ne predstavlja sve brazilske kandidate jer im zbog nedostatka informacija nisam pribrojio kandidate Apostolske administrature sv. Ivana Marije Vianneya, kao ni one nekoliko dijecezanskih bogoslovija otvorenih tradicionalnoj liturgiji.

Paix liturgique: Što je s ostalim kandidatima?

Christian Marquant: Vrlo su razlicita podrijetla. Dolaze iz Argentine ili manje ocekivanih zemalja poput Kube, Nikaragve, Kostarike ili Dominikanske Republike.

Paix liturgique: A Meksiko?

Christian Marquant: Meksiko je najcudniji slucaj u istraživanju jer znamo da je u toj zemlji tradicija vrlo živa, no unatoc tomu nema meksickih kandidata za sveceništvo u velikim institucijama tradicionalnog svijeta. To, medutim, ne znaci da ne postoje mladi Meksikanci koje privlaci tradicionalno sveceništvo, vec samo to da do njega dolaze drukcijim i nama nepoznatim putevima. Tim cemo se pitanjem baviti sljedecih mjeseci pa cemo vam moci više reci.

Paix liturgique: A nakon Amerike?

Christian Marquant: Nakon Amerike blizu je Europa s 85 kandidata za sveceništvo, odnosno 40,5% od ukupnoga broja.

Paix liturgique: Spomenuli ste cinjenicu da se broj zvanja u Europi smanjuje.

Christian Marquant: Nisam to rekao. Primijetio sam da se cini kako se broj kandidata za sveceništvo smanjuje u Francuskoj. Na razini Europe, naprotiv, ta je brojka u punome rastu, a kao i kod americkoga kontinenta, kandidati dolaze iz brojnih zemalja. Tocnije, kandidati su 2020. godine iz 18 razlicitih europskih zemalja, od Malte, preko Hrvatske do Bjelorusije.

Paix liturgique: Je li rijec o novoj pojavi?

Christian Marquant: Koliko mi je poznato, nije rijec o novoj pojavi, vec o pojavi koja se širi buduci da sam se listajuci svoje arhive prisjetio da su prošle godine kandidati dolazili iz svega 14 zemalja.

Paix liturgique: Je li došlo do porasta broja kandidata?

Christian Marquant: U Europi se bilježi opci porast. Uzmimo za primjer Portugal, za koji sam nabrojao 5 novih kandidata u 2020. godini, ali danas mi je poznato da je barem 13 portugalskih bogoslova krenulo putem sveceništva, dok se prije nekoliko godina sve tradicionalne portugalske svecenicke kandidate moglo nabrojati na prste jedne ruke.

Paix liturgique: Što je s Afrikom?

Christian Marquant: Africko je pitanje složeno. Pronašao sam podatke o ukupno 12 kandidata iz devet zemalja – odnosno tri više nego 2019. – što je prilicno malen broj za tradicionalno sveceništvo, a oni dolaze iz luzofone Afrike (dva kandidata iz Angole), anglofone Afrike (5 kandidata) te frankofone Afrike (6 kandidata).

Paix liturgique: To je, sve u svemu, prilicno malena brojka.

Christian Marquant: Zasigurno, ali jednom kad se uspostave potrebne strukture, mislim da ce se brojke povecavati. Danas je ondje veci problem uspješno prokušavanje kandidata kako bi se vidjelo imaju li zaista poziv za sveceništvo.

Paix liturgique: Preostaje nam pitati Vas za Aziju i pacificko podrucje.

Christian Marquant: I u tome je podrucju sve više zemalja iz kojih dolaze kandidati za sveceništvo pa je za pretpostaviti da ce u iducim desetljecima doci do njihova velika brojcanog rasta.

Na pocetku ovoga razgovora rekao sam da sam svojim podacima pribrojio i kandidate upisane na bogosloviju Fidélité catholique na Filipinima, i to iz dva razloga:

Prije svega radi dobivanja kompletnijih podataka jer sam za azijski dio svijeta imao problema s prikupljanjem podataka koji su mi trebali napose zbog niza zdravstvenih nezgoda i zatvaranja granica, što je otežalo kretanje.    

Drugi je razlog taj što sam bio vrlo iznenaden kada sam saznao da mali broj kandidata iz Azije dolazi iz vrlo razlicitih zemalja.

Zbog ta dva razloga odlucio sam ubrojiti i podatke bogoslovije Fidélité catholique, što mi je omogucilo da dam potpuniju sliku u istraživanju.

Paix liturgique: Kakvi su podaci do kojih ste došli o Aziji/Pacifiku?

Christian Marquant: Donekle su slicni africkima. Kandidata je malo, svega 16, ali sve je veci broj zemalja iz kojih dolaze. Tocnije, mladici su iz sedam zemalja, i to nekih vrlo zanimljivih poput Kine, Vijetnama, Indije ili Koreje.

Paix liturgique: Prije nego što krenemo dalje, još jedno važno pitanje: kako su se svi ti mladi ljudi upoznali s tradicijom?

Christian Marquant: U pravu ste, rijec je o važnom pitanju, jer tih 210 mladica dolazi iz razlicitih i brojnih zemalja. U vecini njih tradicionalna liturgija je živa i cesto i razvijena – pritom, dakako, mislim na Francusku ili SAD. No njih više od desetak dolazi iz zemalja u kojima se tradicionalna liturgija ne slavi!

Paix liturgique: Kako su je onda upoznali?

Christian Marquant: U nekim slucajevima kroz studij ili zahvaljujuci prijateljima, ali najcešce putem interneta, koji je danas najvažniji kanal za širenje tradicionalne katolicke liturgije i razmišljanja u podrucjima svijeta u kojima je nema ili je vrlo slabo prisutna.

Paix liturgique: Je li Vam istraživanje omogucilo da stupite u kontakt s kandidatima ?

Christian Marquant: Nažalost s vrlo malo njih, tj. samo sa šacicom kandidata i to samo elektronickim putem, koji ipak reducira komunikaciju.

Paix liturgique: Što ste iz toga zakljucili?

Christian Marquant: Izvukao sam dvije lekcije. Prva se odnosi na izvanrednu privlacnost tradicionalne liturgije kao odgovor na vjeru i duhovne potrebe ljudi iz svih podrucja svijeta. Više mi je njih reklo da za njih ta liturgija predstavlja kvintesenciju njihove vjere, te takoder da latinski ne samo da nije zapreka, vec je izvrsno sredstvo kojim se njihova duša uzdiže i pomaže im prebroditi svakodnevne kulturne razlicitosti.

Kao drugo, otkrio sam da velik izazov s kojim se susrece mladi Francuz koji ide prema sveceništvu i mora napustiti Francusku kako bi otišao u Wigraztbad, Écône ili Gricigliano nije ništa naspram izazova s kojima se moraju suociti mladi Indijac, Kinez ili Kubanac koji, da bi odgovorio na svoj poziv, mora otici na drugi kraj svijeta kako bi pronašao kucu koja ga je spremna primiti.

Zato je važno prestati gledati na stvari uskogrudno kako bismo razmišljali o buducnosti Crkve. Ona ce bez sumnje biti katolicka, odnosno univerzalna i tradicionalna. Važno je raditi na tome da tradicionalni instituti, koji su u ovome trenutku najbolji nositelji formacije tradicionalnih svecenika, što brže mogu primiti buduce izabranike iz naroda na kontinentima s kojih oni dolaze.

*Naveli smo podatke u dobroj vjeri, no moguce je da su nam se potkrale neke pogreške ili netocnosti. Stoga zahvaljujemo svima koji nam žele poslati primjedbe ili nužne ispravke.

Tablica

Ammerika: ukupno 96 (45.7%)

Argentina 7

Brazil 16

Kanada 4

Kolumbija 1

Kostarika 1

Kuba 1

Meksiko 2

Nikaragva 4

Dominikanska Republika 3

SAD 57

Europa/Mediteran : Ukupno 85 (40.5%)

Njemacka 10

Engleska 6

Austrija 1

Belgija 1

Bjelorusija 1

Španjolska 5

Francuska 33

Madarska 2

Irska 4

Italija 2

Libanon 1

Malta 1

Wales 1

Poljska 4

Portugal 5

Ceška 2

Rumunjska 1

Slovacka 1

Švicarska 4

Afrika: ukupno 12 (5.7%)

Angola 1

Benin 1

Kamerun 1

Republika Kongo 1

Demokratska Republika Kongo 1

Gabon 2

Gana 1

Kenija 1

Nigerija 3 

Azija/Pacifik: ukupno 16 (7.6%)

Australija 4

Kina 1

Koreja 2

Indija 2

Novi Zeland 1

Filipini 5

Vijetnam 1