Notre lettre 66 publiée le 15 décembre 2020

SUMMORUM PONTIFICUM 2020. U RIMU USPJEH I BUDUCNOST

Paix liturgique: Dragi Bruno, ako se ne varam, prije otprilike mjesec dana uspjeli ste održati tradicionalne dane Summorum Pontificum u Rimu, i to unatoc aktualnim ogranicenjima?

Bruno Roma: Prije svega treba podsjetiti da vec gotovo 10 godina u suradnji sa savezom udruga Cśtus Internationalis Summorum 

Pontificum i nizom bliskih organizacija Paix liturgique i Una Voce u Rimu, obicno uoci liturgijske svetkovine Krista Kralja, organiziraju skup manifestacija koje okupljaju svojevrstan reprezentativni uzorak vjernika Summorum Pontificum.


Paix liturgique: Kako je došlo do ideje da se jednom godišnje okupi „narod Summorum Pontificum“?

Bruno Roma: Izvorno je bila rijec o inicijativi mons. Nicole Buxa koji je uz podršku kardinala Ranjita, tadašnjega tajnika Kongregacije za bogoštovlje, došao na ideju organiziranja hodocašca u Rim Katedri sv. Petra kao zahvalu za cinjenicu da je 2007. godine papa Benedikt XVI. objavio motuproprij Summorum Pontificum kojim se napokon uspostavio istinski mir za vjernike privržene tradicionalnoj liturgiji.


Paix liturgique: I od te je ideje nastalo prvo hodocašce?

Bruno Roma: Tako je. Održalo se 2011. prema rasporedu koji se otada nije puno mijenjao. Hodocasnici se najprije okupljaju na molitvu u jednoj od crkava u povijesnome središtu Rima, a zatim u procesiji odlaze prema Bazilici sv. Petra, gdje se slavi svecana misa na oltaru Katedre sv. Petra. Hodocašce završava u nedjelju misom zahvalnicom koja se celebrira u Crkvi Santissima Trinita’ dei Pellegrini.


Paix liturgique: No u Rimu vec ima mnogo procesija…

Bruno Roma: Koliko mi je poznato, ima ih jako malo koje izlaze izvan granica župe. Zbog toga je naša procesija zacudujuca mnogim Rimljanima, ali i turistima. Buduci da se hodocašce održava krajem listopada, ono pada usred školskih praznika oko blagdana Svih svetih koji postoje u mnogim europskim zemljama. Zbog toga se u tome razdoblju mnoge obitelji hodocasnika i turista nalaze u Rimu.


Paix liturgique: Je li se hodocašce održavalo svake godine od 2011. ?

Bruno Roma: Da, s tim da su neke godine bile posebno zapažene, poput 2017., kada smo obilježavali desetu obljetnicu objave motuproprija Summorum Pontificum, i kada su nam se pridružili brojni clanovi tradicionalnih zajednica.


Paix liturgique: Što još osim procesije cini dio hodocašca?

Bruno Roma: Tijekom godina i druge manifestacije pridodane su samome hodocašcu. Rijec je, primjerice, o Susretima Summorum Pontificum koji se održavaju u Rimu od 2015. i koji su bile posebno uspješni 2017. godine, kada su organizirani u suradnji s godišnjim kongresom talijanske udruge Giovani e tradizione (Mladi i tradicija) o. Vincenza Nuare, koji je, zapravo, želio da Susreti nastave njegovo djelo.

Paix liturgique: Kako su se sve te aktivnosti odvile ove godine?

Bruno Roma: Ova je godina bila grozna, ponajprije zbog ogranicenja povezanih s koronavirusom. Glavno se ogranicenje odnosilo na broj vjernika u crkvama. Tako smo vec u ožujku doznali da se na misi u Bazilici svetoga Petra nece smjeti okupiti više od 170 vjernika, dok ih je obicno bilo više od dvije tisuce…

Paix liturgique: Što su organizatori ucinili?

Bruno Roma: Imali smo dvije opcije: ili odmah odustati, vodeci se mišlju da je održavanje hodocašca i drugih aktivnosti apsolutno nemoguce provesti u takvim uvjetima, ili zadržati nadu i vjerovati u moguce poboljšanje situacije.


Paix liturgique: I to ste ucinili?

Bruno Roma: Naravno, uz trenutke zabrinutosti, ali i nade. No na kraju, nažalost, i unatoc krajnje dobroj volji djelatnika sakristije Bazilike sv. Petra i velikoj dobrohotnosti kardinala Comastrija, upravitelja bazilike, pocetkom listopada, dakle manje od mjesec dana od hodocašca, pokazalo se da nece biti moguce slaviti misu koju je trebao celebrirati kardinal Sarah, prefekt Kongregacije za bogoštovlje.


Paix liturgique: Dakle trebali ste sasvim odustati od prisutnosti vjernika?

Bruno Roma: Ne, nipošto! Zahvaljujuci prije svega odlucnosti naših izlagaca održali smo 5. Susrete Summorum Pontificum prema planu u petak, 23. listopada, pred prilicno velikim auditorijem.

Paix liturgique: Toliko ste slušatelja i predvidjeli?

Bruno Roma: Ne, jer smo prije tih turbulencija imali više od 150 upisanih sudionika, no zbog zdravstvenih ogranicenja mnogi strani sudionici bili su sprijeceni doci u Rim. Ipak, više od 90 osoba sudjelovalo je u dijelu ili cjelini Susreta. Treba svakako istaknuti da su se odvažili doci brojni ljudi iz Njemacke, Engleske, Španjolske, Potrugala, ali i Francuske i Italije, što nas je obradovalo.


Paix liturgique: Tko su bili izlagaci?

Bruno Roma: Nekoliko ih je bilo sprijeceno doci, poput naše prijateljice Trinidad Dufourq, koja je trebala govoriti o razvoju tradicije u Argentini, i vlc. Anthonyja Ikea iz Nigerije, koji je trebao izlagati na temu africkoga identiteta u susretu s katolickom tradicijom. No ništa nije izgubljeno i njih ce dvoje biti u Rimu, ako Bog da, na našem 6. Susretima 2021. godine.


Paix liturgique: Tko je sve uspio izlagati ove godine?

Bruno Roma: Bilo je cetvero izlagaca. Najprije smo imali povlasticu poslušati g. Josepha Shawa, predsjednika društva Latin Mass Society, koji je iznio svoja razmišljanja o pojmu Tradicije. Rijec je o zaista kvalitetnoj studiji koju cemo objaviti u jednome od sljedecih newslettera Paix liturgiquea.






Paix liturgique: A zatim? 

Bruno Roma : Zatim smo imali srecu i povlasticu slušati divno predavanje njegove eminencije kardinala Raymonda Burkea. Tekst toga predavanja vec smo objavili 4. studenoga u našem francuskom newsletteru br. 769. Kao što je u njemu navedeno, kardinal Burke ponovno je na neki nacin nastupio kao zaštitnik pokreta Summorum Pontificum, istaknuvši napore koji se unutar pokreta poduzimaju te pozdravivši sve one koji su radili i rade za tradicionalnu misu, poticuci ih putem njihovih predstavnika okupljenih u Rimu da iskoriste sve mogucnosti koje nudi motuproprij Benedikta XVI.






Paix liturgique: Nakon toga bilo je predvideno vrijeme za susret u pravom smislu.

Bruno Roma: Da, za susret sviju okupljenih, oko lijepog rucka u obliku švedskog stola, što je bila prilika za razgovor koji je, kao to obicno biva, zapravo bio jedan od najvažnijih trenutaka toga dana.












Paix liturgique: Nakon toga nastavila su se izlaganja.

Bruno Roma: Tako je, uslijedilo je vrlo zanimljivo izlaganje Jeana de Tauriersa koji nam je predstavio medunarodnu i misionarsku dimenziju hodocašca Notre-Dame de Chrétienté, koje je povijesni uzor velikih pobožnosti tradicionalne mise.






Paix liturgique: Na kraju je uslijedio zakljucak koji je iznio Christian Marquant.

Bruno Roma: Zapravo je rijec i više nego o zakljucku jer je g. Marquant u sat vremena pokušao oslikati povijest naše privrženosti tradicionalnoj liturgiji, naglašujuci cinjenicu da je upravo naš izvanredni otpor bio poziv rimskim vlastima da nas toleriraju, a zatim da nas s punim pravom ponovno vrate u službeni liturgijski sustav, dok su nas neki drugi, posve suprotno, željeli uvjeriti da postojimo samo zbog njihove tolerancije.






Paix liturgique: Je li to dvoje zaista toliko razlicito ?

Bruno Roma: Naravno, jer u drugom slucaju postojimo samo zato što su to neka tijela vlasti htjela i prihvatila, dok u prvom slucaju postojimo zahvaljujuci našoj privrženosti katolickoj vjeri i ne trebamo se bojati potencijalne kazne od strane nekih zlonamjernika koji bi nam danas mogli pokušati oduzeti povlastice koje su nam jucer priznate.


Paix liturgique: Je li se time završio taj dan ?

Bruno Roma: Ne, jer je na kraju još održan velicanstven obred u crkvi Santa Maria dei Martiri, odnosno Panteonu, gdje je rektor primio 170 vjernika (prošle nas je godine ondje bilo 750) za molitvu pontifikalne vecernje svetoga Rafaela.


Paix liturgique: Rijec je o pontifikalnoj vecernjoj?

Bruno Roma: Da, zahvaljujuci našem prijatelju don Giorgiu Lenziju imali smo cast ugostiti mons. Gianfranca Girottija, naslovnoga biskupa Mete i regensa emeritusa Apostolske pokornicarne, koji je predvodio lijep obred u organizaciji svecenika Instituta dobrog pastira.






Paix liturgique: To nije bio prvi put da ste organizirali obred u Panteonu u petak?

Bruno Roma: To je danas tradicija koja povezuje Susrete i hodocašce, ali ponajprije i divan trenutak molitve oplemenjen gotovo nebeskom glazbom koja nam na tome privilegiranom mjestu daje predokus raja.






Paix liturgique: Što je bilo na programu u subotu? Naime, ako smo dobro shvatili, procesija koja se trebala održati u subotu otkazana je zbog zdravstvenih uvjeta?

Bruno Roma: Tocno, zato je središnji trenutak hodocašca Summorum Pontificum bila lijepa pontifikalna misa zahvalnica koju je u subotu popodne kardinal Burke slavio u crkvi Santissima Trinita’ dei Pellegrini. Iza zatvorenih vrata, doduše, ali u crkvi dupkom punoj predstavnicima vjernika Summorum Pontificum iz svih dijelova svijeta sretnih što mogu sudjelovati u tom lijepom obredu.






Paix liturgique: Sve u svemu, dva lijepa dana unatoc okolnostima.

Bruno Roma: Svakako, no nadamo se da ce se sljedece godine i naš Susret i hodocašce Summorum Pontificum moci normalno održati te se za to vec pripremamo.






Paix liturgique: Vec?

Bruno Roma: Da, svi su organizatori vec su zapoceli s pripremama za novi susret vjernika Summorum Pontificum koji ce se održati 29., 30. i 31. listopada 2021. pod pokroviteljstvom mons. Salvatorea Cordileonea, nadbiskupa San Francisca.

A la une

S'abonner ŕ notre lettre hebdomadaire

Si vous désirez recevoir réguličrement et gratuitement la lettre de Paix Liturgique, inscrivez-vous.
S'ABONNER

Paix Liturgique
dans le monde

Parce que la réconciliation liturgique est un enjeu pour toute l'Église universelle, nous publions tous les mois des lettres dans les principales langues du monde catholique. Découvrez et faites connaître nos éditions étrangčres.

Télécharger notre application

Soutenir Paix Liturgique