Newsletter 31 objavljen dana 9 rujan 2015

FRANCUSKA 2015.: 20 NOVIH SVECENIKA ZA IZVANREDNI OBLIK LITURGIJE, A SAMO 68 ZA REDOVNI OBLIK

U Francuskoj se, prema obicaju, svecenicka redenja uglavnom održavaju krajem lipnja. Kao i svake godine, Paix liturgique analizira statistiku redenja koja nažalost pokazuje da se kriza svecenickih zvanja u zemlji arškog župnika, sv. Ivana Vianneya, iz godine u godinu povecava. Šezdeset i osam ovogodišnjih biskupijskih redenja vrlo su vjerojatno najniža brojka ikad zabilježena u Francuskoj od ponovnoga dopuštanja javnoga kulta nakon Francuske revolucije iz 1789. g.

Prema istraživanju objavljenom u listu
La Croix 6. lipnja 2014., broj svecenika u francuskim biskupijama trebao bi do 2024. godine pasti s 5806, koliko ih je bilo 2014., na svega 4257!

Doista, cak i uz dinamicnost "izvanrednih" svecenickih zvanja (tj. zvanja za liturgiju koja se slavi prema izvanrednom obliku rimskog obreda), broj biskupijskih redenja, koji se ustalio ispod simbolickoga praga od sto godišnje, više uopce ne osigurava obnovu svecenika u Francuskoj.



Redenja u Bratstvu sv. Petra u Chartresu 2014. godine koja je podijelio mons. Aillet, biskup Bayonnea, Lescara i Olorona. (Fotografija FSSP-a)


1°/ Biskupijski podaci

Ukupan broj svecenika zaredenih u biskupijama dosegao je, nažalost, najnižu razinu:
- 68 biskupijskih redenja 2015. godine, kako stoji u priopcenju CEF-a (Francuske biskupske konferencije), te 87 bogoslova u francuskim biskupijama koji ce ove godine biti zaredeni za dakone i koji bi trebali postati svecenici 2016. godine.
- 83 svecenika 2014. g. 
- 92 svecenika 2013. g.
- 97 svecenika 2012. g.
- 109 svecenika 2011. g.
- 96 svecenika 2010. g. 
- 89 svecenika 2009. g.
- 98 svecenika 2008. g.
- 101 svecenika 2007. g.
- 94 svecenika 2006. g.
- 98 svecenika 2005. g.
- 90 svecenika 2004. g.
- 105 svecenika 2003. g.
- 132 svecenika 2002. g.
- 125 svecenika 2001. g.
- 142 svecenika 2000. g.

Drugim rijecima, prosjecno 101 redenje godišnje za sve francuske biskupije od jubileja iz 2000. godine, što daje prosjek od 91 redenja godišnje od 2010. (545 zaredenih svecenika). Iako brojke Francuske biskupske konferencije možda nisu sasvim precizne – buduci da ne ukljucuju podatke o nekim svecenicima koji takoder djeluju na biskupijskoj razini, poput onih iz zajednice Saint-Martin – ipak prilicno tocno ocrtavaju francusku stvarnost kada je rijec o svecenickim zvanjima.


2°/ Podaci za izvanredni oblik liturgije

Broj svecenika zaredenih u izvanrednom obliku liturgije i za izvanredni oblik liturgije cija je uloga slicna onoj dijecezanskih svecenika (tj. bez podataka o svecenicima tradicionalnih redovnickih zajednica: benediktinaca, redovitih kanonika Majke Božje, itd.) polako raste (*). Od 2010. godine zaredeno je 107 svecenika. Tim podacima pridružujemo i one o Svecenickom bratstvu svetog Pija X. (SSPX):
- 20 redenja 2015. g. (13 za institute pod papinskim povjerenstvom Ecclesia Dei, 7 za SSPX)
- 18 redenja 2014. g. (11 ED, 7 SSPX)
- 15 redenja 2013. g. (10 ED, 5 SSPX)
- 20 redenja 2012. g. (9 ED, 11 SSPX)
- 18 redenja 2011. g. (7 ED, 11 SSPX)
- 16 redenja 2010. g. (8 ED, 8 SSPX).


3°/ Usporedba broja redenja od 2010. g. do danas

Omjer navedenih dviju kategorija francuskih svecenickih redenja od 2010. g. je sljedeci:
- 77% (68 svecenika) za redovni oblik i 23% (22.7) za izvanredni oblik rimskog obreda 2015. godine (20 svecenika)
- 82% (83) za redovni oblik i 18% za izvanredni oblik 2014. godine (18)
- 88% (92) za redovni oblik i 12% za izvanredni oblik 2013. godine (12)
- 83% (97) za redovni oblik i 17% za izvanredni oblik 2012. godine (20)
- 86% (109) za redovni oblik i 14% za izvanredni oblik 2011. godine (18)
- 86% (96) za redovni oblik i 14% za izvanredni oblik 2010. godine (16)

Dakle, u proteklih šest godina zaredena su 652 francuska biskupijska svecenika, od cega 545 prije svega za redovni oblik i 107 za izvanredni oblik liturgije. Drugim rijecima, svaki šesti svecenik (koji nije iz redovnicke zajednice) zareden je po izvanrednom obliku i za izvanredni oblik rimskoga obreda.


(*) Opcenito se procjenjuje da je "stopa plodnosti svecenickih zvanja" tradicionalnih zajednica jednaka onoj koja je postojala kod francuskih katolika 1962. godine, na pocetku Koncila.