Newsletter 31 objavljen dana 9 rujan 2015

FRANCUSKA 2015.: 20 NOVIH SVEĆENIKA ZA IZVANREDNI OBLIK LITURGIJE, A SAMO 68 ZA REDOVNI OBLIK

U Francuskoj se, prema običaju, svećenička ređenja uglavnom održavaju krajem lipnja. Kao i svake godine, Paix liturgique analizira statistiku ređenja koja nažalost pokazuje da se kriza svećeničkih zvanja u zemlji arškog župnika, sv. Ivana Vianneya, iz godine u godinu povećava. Šezdeset i osam ovogodišnjih biskupijskih ređenja vrlo su vjerojatno najniža brojka ikad zabilježena u Francuskoj od ponovnoga dopuštanja javnoga kulta nakon Francuske revolucije iz 1789. g.

Prema istraživanju objavljenom u listu
La Croix 6. lipnja 2014., broj svećenika u francuskim biskupijama trebao bi do 2024. godine pasti s 5806, koliko ih je bilo 2014., na svega 4257!

Doista, čak i uz dinamičnost "izvanrednih" svećeničkih zvanja (tj. zvanja za liturgiju koja se slavi prema izvanrednom obliku rimskog obreda), broj biskupijskih ređenja, koji se ustalio ispod simboličkoga praga od sto godišnje, više uopće ne osigurava obnovu svećenika u Francuskoj.



Ređenja u Bratstvu sv. Petra u Chartresu 2014. godine koja je podijelio mons. Aillet, biskup Bayonnea, Lescara i Olorona. (Fotografija FSSP-a)


1°/ Biskupijski podaci

Ukupan broj svećenika zaređenih u biskupijama dosegao je, nažalost, najnižu razinu:
- 68 biskupijskih ređenja 2015. godine, kako stoji u priopćenju CEF-a (Francuske biskupske konferencije), te 87 bogoslova u francuskim biskupijama koji će ove godine biti zaređeni za đakone i koji bi trebali postati svećenici 2016. godine.
- 83 svećenika 2014. g. 
- 92 svećenika 2013. g.
- 97 svećenika 2012. g.
- 109 svećenika 2011. g.
- 96 svećenika 2010. g. 
- 89 svećenika 2009. g.
- 98 svećenika 2008. g.
- 101 svećenika 2007. g.
- 94 svećenika 2006. g.
- 98 svećenika 2005. g.
- 90 svećenika 2004. g.
- 105 svećenika 2003. g.
- 132 svećenika 2002. g.
- 125 svećenika 2001. g.
- 142 svećenika 2000. g.

Drugim riječima, prosječno 101 ređenje godišnje za sve francuske biskupije od jubileja iz 2000. godine, što daje prosjek od 91 ređenja godišnje od 2010. (545 zaređenih svećenika). Iako brojke Francuske biskupske konferencije možda nisu sasvim precizne – budući da ne uključuju podatke o nekim svećenicima koji također djeluju na biskupijskoj razini, poput onih iz zajednice Saint-Martin – ipak prilično točno ocrtavaju francusku stvarnost kada je riječ o svećeničkim zvanjima.


2°/ Podaci za izvanredni oblik liturgije

Broj svećenika zaređenih u izvanrednom obliku liturgije i za izvanredni oblik liturgije čija je uloga slična onoj dijecezanskih svećenika (tj. bez podataka o svećenicima tradicionalnih redovničkih zajednica: benediktinaca, redovitih kanonika Majke Božje, itd.) polako raste (*). Od 2010. godine zaređeno je 107 svećenika. Tim podacima pridružujemo i one o Svećeničkom bratstvu svetog Pija X. (SSPX):
- 20 ređenja 2015. g. (13 za institute pod papinskim povjerenstvom Ecclesia Dei, 7 za SSPX)
- 18 ređenja 2014. g. (11 ED, 7 SSPX)
- 15 ređenja 2013. g. (10 ED, 5 SSPX)
- 20 ređenja 2012. g. (9 ED, 11 SSPX)
- 18 ređenja 2011. g. (7 ED, 11 SSPX)
- 16 ređenja 2010. g. (8 ED, 8 SSPX).


3°/ Usporedba broja ređenja od 2010. g. do danas

Omjer navedenih dviju kategorija francuskih svećeničkih ređenja od 2010. g. je sljedeći:
- 77% (68 svećenika) za redovni oblik i 23% (22.7) za izvanredni oblik rimskog obreda 2015. godine (20 svećenika)
- 82% (83) za redovni oblik i 18% za izvanredni oblik 2014. godine (18)
- 88% (92) za redovni oblik i 12% za izvanredni oblik 2013. godine (12)
- 83% (97) za redovni oblik i 17% za izvanredni oblik 2012. godine (20)
- 86% (109) za redovni oblik i 14% za izvanredni oblik 2011. godine (18)
- 86% (96) za redovni oblik i 14% za izvanredni oblik 2010. godine (16)

Dakle, u proteklih šest godina zaređena su 652 francuska biskupijska svećenika, od čega 545 prije svega za redovni oblik i 107 za izvanredni oblik liturgije. Drugim riječima, svaki šesti svećenik (koji nije iz redovničke zajednice) zaređen je po izvanrednom obliku i za izvanredni oblik rimskoga obreda.


(*) Općenito se procjenjuje da je "stopa plodnosti svećeničkih zvanja" tradicionalnih zajednica jednaka onoj koja je postojala kod francuskih katolika 1962. godine, na početku Koncila.