Newsletter 23 objavljen dana 18 prosinac 2014

NA FINSKOJ PERIFERIJI SVEĆENIK TRADICIONALNE LITURGIJE

Finska je za Crkvu gotovo terra incognita, jedno od predgrađa kojima nova evangelizacija tek mora proći. Stoga je ređenje vlč. Andersa Hamberga, od 7. lipnja 2014., samo po sebi izvanredna činjenica budući da je riječ o šestom ređenju katoličkoga svećenika u Finskoj od Reformacije! No i u liturgijskom je smislu to izvanredan događaj budući da je sljedećega dana, 8. lipnja 2014., vlč. Hamberg odlučio proslaviti svoju mladu misu, također u Katedrali svetog Henrika, prema tradicionalnom misalu, odnosno izvanrednom obliku rimskog obreda.

Ovoga vam tjedna donosimo naš prijevod ključnih odlomaka jednog od članaka kojim je prenesena vijest o tome događaju popraćen naših razmšljanjima i koristimo priliku da vam poželimo čestit i svet Božić!


I – RIJETKO I ZNAČAJNO REĐENJE U HELSINKIJU
članak Alberta Carose za Catholic World Report od 23. lipnja 2014.

Među najnovijim pozitivnim pomacima katoličanstva u skandinavskim zemljama valja spomenuti svećeničko ređenje Andersa Hamberga od 7. lipnja ove godine – šestoga finskog katoličkog svećenika od Reformacije. Obred ređenja, koji je na švedskom (materinskom jeziku vlč. Hamberga) i latinskom predvodio biskup Teemu Sippo, SCI, biskup Helsinkija, održan je u Katedrali svetog Henrika, gdje je biskup Sippo već zaredio vlč. Hamberga za đakona 28. rujna 2013.

Znao sam za taj događaj i druge aktualnosti vezane za katoličanstvo u Finskoj [autor članka oženjen je s katolkinjom iz Finske, nap. autora], kao što je otvaranje prve katoličke crkve u Kuopiju, glavnom gradu Savonije, regije u središnjoj Finskoj, ali sve do nedavno nisam znao da je vlč. Hamberg namjeravao slaviti svoju mladu misu prema tradicionalnom obredu. Osmog lipnja, na nedjelju Pedesetnice, s dopuštenjem msgr. Sippa u Katedrali sv. Henrika slavljena je pjevana misa prema misalu iz 1962., a u istoj se crkvi jednom mjesečno također slavi misa u izvanrednom obliku čim je neki svećenik slobodan.

Ta misa nije samo izravan učinak motuproprija Summorum Pontificum pape Benedikta XVI., koji je 2007. omogućio nesmetano služenje tradicionalne liturgije – koju je papa Franjo nazvao "blagom za Crkvu" – već i odluke prošloga pape iz 2008. da se u Vječnom gradu uspostavi personalna župa za vjernike privržene katoličkoj tradiciji. Ta je župa, Santissima Trinitŕ dei Pellegrini, povjerena Svećeničkom bratstvu svetog Petra (FSSP). Njezina crkva, koja se nalazi u povijesnom središtu Rima, nasuprot svjetski poznate četvrti Trastevere, izvorno je podignuta pod upravom svetog Filipa Nerija za hodočasnike koji su u velikom broju navirali u grad.

Posebno poslanje ovoga sveca, "vraćanje vjernika žarkoj i gorljivoj vjeri kroz liturgiju, procesije i javne pobožnosti", kao što podsjeća i današnja internetska stranica župe, još je uvijek aktualna u FSSP-u koji nastoji oživjeti takve prakse koje su pale u zaborav i/ili namjerno napuštene, počinjući prije svega od staroga obreda.

Ređenje od 7. lipnja i slavljenje mlade mise vlč. Hamberga nakon njega, 8. lipnja, doista se mogu pribrojiti plodovima toga poslanja. Kada sam prije nekoliko godina upoznao budućega vlč. Hamberga, dok je još bio bogoslov u Rimu, bio sam doista iznenađen i sretan kada sam saznao da je, poput mene, nedjeljom običavao ići u crkvu Santa Trinita' dei Pellegrini. Nikada se ondje nismo susreli zbog jednostavnog razloga što smo išli na misu u različito vrijeme.

[...]



II - RAZMIŠLJANJA PAIX LITURGIQUEA

1) U Finskoj su svega dva katolika na 1000 stanovnika (tj. ukupno 10 000 na više od 5 milijuna stanovnika). Drugim riječima, to je zemlja evangelizacije i koliko je tim više ređenje vlč. Hamberga velik događaj za tako malenu zajednicu! Činjenica da je novi svećenik izabrao tradicionalnu liturgiju za slavljenje svoje mlade mise nov je dokaz univerzalnosti liturgijskog, doktrinarnog i duhovnog blaga koje je Benedikt XVI. stavio na raspolaganje svakom svećeniku, a time i vjerniku.

2) Tradicionalni je obred vječno mlad i bogat zvanjima: izbor vlč. Hamberga da prikaže svoju mladu misu prema tradicionalnom obredu pokazuje da je kardinal Cańizares bio u pravu kada je izjavio(*): “Motuproprij [...] je rezultirao pojavom koja je začudila mnoge, a koja je pravi ‘znak vremena’: zanimanjem koje je izvanredni oblik rimskog obreda probudio kod mladih koji ga nikada nisu upoznali kao redovan oblik. To zanimanje pokazuje žeđ osoba koje izlaze iz uobičajenog i dovode nas do novih granica koje mnogi pastiri nikada nisu naslutili. Otvaranjem liturgijskoga blaga Crkve svim vjernicima omogućilo se onima koji ga nisu poznavali da ponovno otkriju bogatstvo našega naslijeđa, budući da taj oblik liturgije diljem svijeta daje mnoga svećenička i redovnička zvanja koja su spremna dati svoj život kako bi služila evangelizaciji."

3) Vlč. Hamberg, koji je sudjelovao u hodočašću Populus Summorum Pontificum u Rim 2014., povjerio nam je da svoje vrijeme provodi između župe Turku (150 km zapadno od Helsinkija) i samoga Helsinkija, gdje je zadužen za mise na švedskom i mjesečnu misu u izvanrednom obliku. Malen broj dostupnih svećenika i velike udaljenosti otežavaju pružanje vjernicima sve pastoralne podrške koju bi oni željeli imati na raspolaganju. Ipak, više od pedeset osoba redovito dolazi na tradicionalnu misu u Helsinkiju, koja se može slaviti svake nedjelje bez iznimke zahvaljujući svećenicima Bratstva svetog Petra koji dolaze iz Poljske. Osim jezgre sastavljene od mladih ljudi i obitelji, i druge im se osobe povremeno pridruže dolaskom izdaleka. Ono što ih privlači su liturgija koja više naglašava molitveni karakter od one kojoj obično prisustvuju i liturgijska glazba.

4) Unutar luteranskih Crkava postoji struja koju bi se moglo nazvati "visokom crkvom", a koja posvećuje veliku pozornost dostojanstvu i svečanom ozračju liturgije sukladno strogosti nauka. Unutar Švedske luteranske crkve, koja je majka Finske Crkve, u posljednjih nekoliko godina primjećuje se kontinuirani broj obraćenja na katoličanstvo, pa čak i među poznatim pastorima (od kojih je najrecentniji slučaj Ulfa Ekmana, čiju priču možete pročitati ovdje). Iako se općenito primjećuje da nagla liberalizacija luteranizma u moralnim i političkim pitanjima (od 2009. biskup Stockholma je žena u lezbijskom partnerstvu) potiče ove tendencije, vraćeni status tradicionalne liturgije u Katoličkoj Crkvi (te sve što ona predstavlja u smislu ispravnosti nauka i morala) također bi mogao djelovati poput magneta. U tom se smislu zvanje vlč. Hamberga čini kao adut u službi istinskog “ekumenizma.”

(*) U predgovoru jednom španjolskom djelu o načelima primjene motuproprija Summorum Pontificum.