Newsletter 23 objavljen dana 18 prosinac 2014
NA FINSKOJ PERIFERIJI SVECENIK TRADICIONALNE LITURGIJE
Finska je za Crkvu gotovo terra incognita, jedno od predgrada kojima nova evangelizacija tek mora proci. Stoga je redenje vlc. Andersa Hamberga, od 7. lipnja 2014., samo po sebi izvanredna cinjenica buduci da je rijec o šestom redenju katolickoga svecenika u Finskoj od Reformacije! No i u liturgijskom je smislu to izvanredan dogadaj buduci da je sljedecega dana, 8. lipnja 2014., vlc. Hamberg odlucio proslaviti svoju mladu misu, takoder u Katedrali svetog Henrika, prema tradicionalnom misalu, odnosno izvanrednom obliku rimskog obreda.Ovoga vam tjedna donosimo naš prijevod kljucnih odlomaka jednog od clanaka kojim je prenesena vijest o tome dogadaju popracen naših razmšljanjima i koristimo priliku da vam poželimo cestit i svet Božic!
I – RIJETKO I ZNACAJNO REĐENJE U HELSINKIJU
clanak Alberta Carose za Catholic World Report od 23. lipnja 2014.
Medu najnovijim pozitivnim pomacima katolicanstva u skandinavskim zemljama valja spomenuti svecenicko redenje Andersa Hamberga od 7. lipnja ove godine – šestoga finskog katolickog svecenika od Reformacije. Obred redenja, koji je na švedskom (materinskom jeziku vlc. Hamberga) i latinskom predvodio biskup Teemu Sippo, SCI, biskup Helsinkija, održan je u Katedrali svetog Henrika, gdje je biskup Sippo vec zaredio vlc. Hamberga za dakona 28. rujna 2013.
Znao sam za taj dogadaj i druge aktualnosti vezane za katolicanstvo u Finskoj [autor clanka oženjen je s katolkinjom iz Finske, nap. autora], kao što je otvaranje prve katolicke crkve u Kuopiju, glavnom gradu Savonije, regije u središnjoj Finskoj, ali sve do nedavno nisam znao da je vlc. Hamberg namjeravao slaviti svoju mladu misu prema tradicionalnom obredu. Osmog lipnja, na nedjelju Pedesetnice, s dopuštenjem msgr. Sippa u Katedrali sv. Henrika slavljena je pjevana misa prema misalu iz 1962., a u istoj se crkvi jednom mjesecno takoder slavi misa u izvanrednom obliku cim je neki svecenik slobodan.
Ta misa nije samo izravan ucinak motuproprija Summorum Pontificum pape Benedikta XVI., koji je 2007. omogucio nesmetano služenje tradicionalne liturgije – koju je papa Franjo nazvao "blagom za Crkvu" – vec i odluke prošloga pape iz 2008. da se u Vjecnom gradu uspostavi personalna župa za vjernike privržene katolickoj tradiciji. Ta je župa, Santissima Trinitŕ dei Pellegrini, povjerena Svecenickom bratstvu svetog Petra (FSSP). Njezina crkva, koja se nalazi u povijesnom središtu Rima, nasuprot svjetski poznate cetvrti Trastevere, izvorno je podignuta pod upravom svetog Filipa Nerija za hodocasnike koji su u velikom broju navirali u grad.
Posebno poslanje ovoga sveca, "vracanje vjernika žarkoj i gorljivoj vjeri kroz liturgiju, procesije i javne pobožnosti", kao što podsjeca i današnja internetska stranica župe, još je uvijek aktualna u FSSP-u koji nastoji oživjeti takve prakse koje su pale u zaborav i/ili namjerno napuštene, pocinjuci prije svega od staroga obreda.
Redenje od 7. lipnja i slavljenje mlade mise vlc. Hamberga nakon njega, 8. lipnja, doista se mogu pribrojiti plodovima toga poslanja. Kada sam prije nekoliko godina upoznao buducega vlc. Hamberga, dok je još bio bogoslov u Rimu, bio sam doista iznenaden i sretan kada sam saznao da je, poput mene, nedjeljom obicavao ici u crkvu Santa Trinita' dei Pellegrini. Nikada se ondje nismo susreli zbog jednostavnog razloga što smo išli na misu u razlicito vrijeme.
[...]
II - RAZMIŠLJANJA PAIX LITURGIQUEA
1) U Finskoj su svega dva katolika na 1000 stanovnika (tj. ukupno 10 000 na više od 5 milijuna stanovnika). Drugim rijecima, to je zemlja evangelizacije i koliko je tim više redenje vlc. Hamberga velik dogadaj za tako malenu zajednicu! Cinjenica da je novi svecenik izabrao tradicionalnu liturgiju za slavljenje svoje mlade mise nov je dokaz univerzalnosti liturgijskog, doktrinarnog i duhovnog blaga koje je Benedikt XVI. stavio na raspolaganje svakom sveceniku, a time i vjerniku.
2) Tradicionalni je obred vjecno mlad i bogat zvanjima: izbor vlc. Hamberga da prikaže svoju mladu misu prema tradicionalnom obredu pokazuje da je kardinal Cańizares bio u pravu kada je izjavio(*): “Motuproprij [...] je rezultirao pojavom koja je zacudila mnoge, a koja je pravi ‘znak vremena’: zanimanjem koje je izvanredni oblik rimskog obreda probudio kod mladih koji ga nikada nisu upoznali kao redovan oblik. To zanimanje pokazuje žed osoba koje izlaze iz uobicajenog i dovode nas do novih granica koje mnogi pastiri nikada nisu naslutili. Otvaranjem liturgijskoga blaga Crkve svim vjernicima omogucilo se onima koji ga nisu poznavali da ponovno otkriju bogatstvo našega naslijeda, buduci da taj oblik liturgije diljem svijeta daje mnoga svecenicka i redovnicka zvanja koja su spremna dati svoj život kako bi služila evangelizaciji."
3) Vlc. Hamberg, koji je sudjelovao u hodocašcu Populus Summorum Pontificum u Rim 2014., povjerio nam je da svoje vrijeme provodi izmedu župe Turku (150 km zapadno od Helsinkija) i samoga Helsinkija, gdje je zadužen za mise na švedskom i mjesecnu misu u izvanrednom obliku. Malen broj dostupnih svecenika i velike udaljenosti otežavaju pružanje vjernicima sve pastoralne podrške koju bi oni željeli imati na raspolaganju. Ipak, više od pedeset osoba redovito dolazi na tradicionalnu misu u Helsinkiju, koja se može slaviti svake nedjelje bez iznimke zahvaljujuci svecenicima Bratstva svetog Petra koji dolaze iz Poljske. Osim jezgre sastavljene od mladih ljudi i obitelji, i druge im se osobe povremeno pridruže dolaskom izdaleka. Ono što ih privlaci su liturgija koja više naglašava molitveni karakter od one kojoj obicno prisustvuju i liturgijska glazba.
4) Unutar luteranskih Crkava postoji struja koju bi se moglo nazvati "visokom crkvom", a koja posvecuje veliku pozornost dostojanstvu i svecanom ozracju liturgije sukladno strogosti nauka. Unutar Švedske luteranske crkve, koja je majka Finske Crkve, u posljednjih nekoliko godina primjecuje se kontinuirani broj obracenja na katolicanstvo, pa cak i medu poznatim pastorima (od kojih je najrecentniji slucaj Ulfa Ekmana, ciju pricu možete procitati ovdje). Iako se opcenito primjecuje da nagla liberalizacija luteranizma u moralnim i politickim pitanjima (od 2009. biskup Stockholma je žena u lezbijskom partnerstvu) potice ove tendencije, vraceni status tradicionalne liturgije u Katolickoj Crkvi (te sve što ona predstavlja u smislu ispravnosti nauka i morala) takoder bi mogao djelovati poput magneta. U tom se smislu zvanje vlc. Hamberga cini kao adut u službi istinskog “ekumenizma.”
(*) U predgovoru jednom španjolskom djelu o nacelima primjene motuproprija Summorum Pontificum.