Newsletter 8 objavljen dana 31 svibanj 2013

U LISTOPADU 2013. MONS. RIFAN BIT ĆE U RIMU S NARODOM “SUMMORUM PONTIFICUM”



Objava provizornog programa hodočašća naroda “Summorum Pontificum” u Rim lijepa je prigoda da se ovoga tjedna pozabavimo tom temom. Iskoristili smo priliku i za razgovor sa Giuseppeom Capocciom, glavnim predstavnikom međunarodne udruge Coetus Internationalis Summorum Pontificum koja je organizirala hodočašće. U nastavku teksta donosimo vam ta dva dokumenta popraćena našim komentarima.



I – PROVIZORNI PROGRAM HODOČAŠĆA NARODA “SUMMORUM PONTIFICUM” KOJI ĆE SE ODRŽATI U LISTOPADU 2013. U RIMU


Ove će godine, uz procesiju i misu u Bazilici svetog Petra, središnji trenuci hodočašća biti i Via Crucis (križni put) ulicama Rima u petak i završna misa koju će na nedjelju Krista Kralja slaviti mons. Rifan, biskup iz Osobne apostolske administrature svetog Ivana Marije Vianneya iz Camposa u Brazilu.

Četvrtak, 24. listopada, navečer: molitva svečane večernje svetog Rafaela i doček hodočasnika u crkvi Santissima Trinitŕ dei Pellegrini

Petak, 25. listopada, u 8 sati: krunica u crkvi Santa Maria Maggiore, nakon čega slijede obilasci po jezičnim skupinama

Petak, 25. listopada, u 17 sati: Via Crucis (križni put) ulicama Rima predvođen članovima pokreta Opera Familia Christi osnivača don Riccarda Petronija, koji organiziraju nedjeljna slavlja tradicionalne mise u kapelici palače Altemps

Petak, 25. listopada, u 19 sati: pontifikalna misa u Crkvi Santissima Trinita dei Pellegrini

Subota, 26. listopada, od 8 sati: euharistijsko klanjanje u Crkvi San Salvatore in Lauro, nakon čega slijedi procesija prema Bazilici sv. Petra u kojoj će se u 11 sati prikazati pontifikalna misa

Nedjelja, 27. listopada, ujutro: pontifikalna misa prigodom blagdana Krista Kralja koju će predvoditi mons. Rifan, apostolski administrator zajednice sv. Ivana Marije Vianneya u Camposu (Brazil)

Organizatori su najavili da će biti organizirane i druge aktivnosti, primjerice koncert u crkvi Santissima Trinitŕ dei Pellegrini, a možda i susret za kler i vjernike u subotu poslijepodne. Konačni će se program hodoćašća obznaniti na tiskovnoj konferenciji koja će se održati u srijedu 26. lipnja u Rimu. Savjeti za lakšu organizaciju hodočašća i pronalazak smještaja objavit će se nadknadno, uz podršku djelatnosti Rimskog vikarijata Opera Romana Pellegrinaggi.



II – RAZGOVOR SA GIUSEPPEOM CAPOCCIOM, GLAVNIM PREDSTAVNIKOM UDRUGE COETUS INTERNATIONALIS SUMMORUM PONTIFICUM [*]


Donosimo u cijelosti tekst intervjua koji je Giuseppe Capoccia, glavni predstavnik udruge Coetus internationalis Summorum Pontificum, organizatora hodočašća u Rim, dao Alessandru Specialeu za portal Vatican Insider.


1.  Što misli narod “Summorum Pontificum” o izboru pape Franje i prvim mjesecima njegova pontifikata?

Poput mnogih katolika, i mi smo ostali zbunjeni odreknućem našega dragog pape Benedikta XVI. Osim toga, i nas je iznenadio izbor pape Franje, koji je do tada bio prilično nepoznat. Zbog toga smo otkako je izabran pažljivo pratili sve njegove postupke i riječi.

No moram reći da su nas njegove riječi odmah razuvjerile. Naime, rekao je kako đavao bjesni protiv nas, ali ne može ništa protiv božanskog milosrđa. Pozvao nas je da ne gubimo povjerenje u Božju ljubav, da izađemo iz svoje rutine i uputimo se prema rubnim predjelima života. Također nas je upozorio na opasnost da postanemo “sakupljači antikviteta ili noviteta, umjesto da budemo pastiri koji mirišu kao i njihove ovce, pastiri vlastitoga stada i ribari ljudi”.

Svaka propovijed pape Franje poziva nas da intenzivnije i dosljednije živimo svoj kršćanski život, a narod “Summorum Pontificum” taj poziv može samo cijeniti i radosno na njega odgovoriti. Zapravo, mnogi od nas su upravo zbog želje da obnove i ojačaju svoj duhovni život izabrali živjeti svoju vjeru u skladu s tradicionalnom liturgijom. Benedikt XVI. dobro je primijetio da mnogi od nas traže Krista kroz dostojanstveniju liturgiju prožetu dubljim smislom za ono što je sveto.


2.  Što mislite o liturgijskom stilu pape Franje? Ide li njegov pontifikat smjerom suprotnim onom Benedikta XVI.?

Unatoč tome što nas, s jedne strane, riječi pape Franje ohrabruju, bilo bi licemjerno reći da nas neke njegove geste ne zbunjuju. Razumijemo da neke osobe pokazuju određeno nezadovoljstvo njegovim potezima, no kao vjernici privrženi tradiciji, i stoga vezani na ono dugoročno, ne želimo upasti u zamku zaključivanja naprečac. Sadašnji papa dolazi iz liturgijske i pastoralne kulture različite od one koja je na snazi u Rimu i treba mu dati vremena da se poistovjeti s papinskom liturgijskom tradicijom.

Osim toga, ne smijemo liturgiju svesti na puko pitanje stila jer ono što je primarno su postojanost i teološka vrijednost samoga obreda. Osim toga, posve je jasno da svaki pontifikat ima svoje specifičnosti. Benedikt XVI. smatrao je liturgijsku krizu uzrokom i pokazateljem krize vjere, a ne čini nam se da papa Franjo pokazuje suprotno mišljenje. Treba se samo sjetiti činjenice da je velika promidžba papine dnevne mise u Kući svete Marte, koju je on sam dopustio, odjeknula kao jasan poziv svim katolicima – svećenicima i laicima podjednako – da shvate kako je samo euharistija izvor evangelizacije.


2a.  I neki su drugi iz svijeta tradicije prilično kritični prema papi, počevši od FSSPX-a. Što mislite o tome?

Više nego prave kritike, a pritom mislim na kritike u području nauka, čitali smo i slušali izjave neshvaćanja i zabrinutosti. Treba reći da je često riječ o reakcijama koje se temelje na krivim informacijama, poput najave smjene sadašnjeg ravnatelja papinskih liturgijskih slavlja ili vijesti o imenovanju njegova prethodnika za pročelnika Kongregacije za bogoštovlje. Nažalost, internet potiče te preuranjene reakcije koje se hrane svojevrsnom opijenošću idejom da nas cijeli svijet čuje.

Što se tiče Bratstva sv. Pija X., čini nam se da su njihove službene izjave bile prilično odmjerene i oprezne. Ipak, ne iznenađuje nas da su si pojedinci dopustili smjelije komentare, čemu povod vjerojatno treba prije tražiti u unutarnjim neslaganjima u Bratstvu nego u pravom nepovjerenju prema Svetome Ocu.


3.  Kakve su bile reakcije na prošlo hodočašće i zašto ga ponovno organizirate ove godine?

Prošle smo godine htjeli posvjedočiti naše zajedništvo vjere i blizinu s Benediktom XVI., papom koji je tradicionalnoj liturgiji vratio punopravni status. Htjeli smo također potvrditi da postoji narod “Summorum Pontificum” unutar velikoga katoličkog stada, narod koji je radostan što je ravnopravan dio rimokatoličke i apostolske Crkve. Svojom smo inicijativom željeli dati odlučan doprinos novoj evangelizaciji koju su promicali Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. Napokon, nadali smo se na taj način pomoći povratku FSSPX-a u okrilje Rima.

Kako je često slučaj s novim inicijativama, neki od naših prijatelja gledali su nas s nepovjerenjem, dok su se drugi, poput kardinala Cańizaresa, pročelnika Kongregacije za bogoštovlje, i Svetoga Oca pokazali blagonaklonima. Kardinal Cańizares je prije slavljenja tradicionalne mise u Svetom Petru izjavio da on to čini jednostavno zato što je to “normalno”, a Sveti nam je Otac putem državnog tajnika uputio poruku dobrodošlice.

Ove godine želimo ponovno potvrditi svoju punu raspoloživost za izazov nove evangelizacije. U mnogim pogledima narod “Summorum Pontificum” nalikuje novim pokretima koji su nastali nakon Drugoga vatikanskog sabora, a plod su boljega shvaćanja uloge laika u životu Crkve. On privlači mnoge obitelji, često višečlane, odlikuje se velikom pastoralnom dinamičnošću i rađa mnoga redovnička i svećenička zvanja. Stoga nam se čini ključnim da se taj resurs iskoristi i u biskupijama i u župama.


4.  Koliko ljudi očekujete?

Očekujemo da će u subotu biti 3000 ljudi na procesiji i misi u Crkvi sv. Petra, a procjenjujemo da će barem 500 vjernika doći u Italiju iz inozemstva za ta tri dana hodočašća. Raspolagat ćemo s konkretnijim brojkama krajem lipnja, kada će biti predstavljen i službeni program.


5.  Što svojom inicijativom želite poručiti katolicima?

Godinama su vjernici i svećenici privrženi liturgijskoj tradiciji Crkve bili marginalizirani i prema njima se posutpalo s prijezirom, da ne kažem s mržnjom. Zadržavalo ih se na rubovima Crkve i nitko im se nije smio približiti. Mi želimo dati doprinos konačnom zacjeljenju rana koje su nastale tijekom tih godina progona i nepravde, i čini nam se da je prikladnije da to učinimo prihvaćajući novu dinamiku pape Franje i Crkve nego inzistirajući na drugim rješenjima. Želimo radosno i u duhu služenja svjedočiti o jedinstvu Crkve.

U okviru ovoga novoga pontifikata, željeli bismo također pokazati koliko je izvanredan oblik rimskog obreda prigodan kao sredstvo za ponovno otkrivanje vrijednosti siromaštva na koje nas poziva papa Franjo. Klečanje, molitva, šutnja i ispovijest četiri su karakteristična stava tradicionalne mise i duhovnog siromaštva. Ponovno otkrivanje onoga što je sveti Franjo govorio o liturgiji – ne zaboravimo da je upravo on proširio rimski misal izvan papinskog dvora – moglo bi nam pomoći da još bolje shvatimo što je kršćansko siromaštvo, siromaštvo duha koje nas preoblikuje u prosjake Krista koji nam dolazi ususret u liturgiji i daje nam svoju slavu te nam otvara vrata Neba, gdje se nalazi pravo bogatstvo. Nije slučajnost da je posljednji svetac koji je prikazivao tradicionalnu misu tijekom čitava svog života bio Padre Pio, vjerni odraz svetoga Franje.

U biskupijama i župama mnogi vjernici traže duhovnu okrepu koju bi im mogao pružiti izvanredan oblik rimskog obreda, no oni ga ne poznaju i često nemaju ni prilike upoznati ga zato što ga neki smatraju neprilagođenim našem vremenu, “nepopularnim” ili čak elitističkim i pomalo snobovskim. No vječna novost tradicionalne liturgije može još mnogo toga ponuditi Crkvi. U tom je smislu naše hodočašće važan znak ne samo za narod “Summorum Pontificum”, nego za sve, posebice u ovo doba nove evangelizacije.



III – RAZMIŠLJANJA PAIX LITURGIQUEA


1)  Nakon mise iz svibnja 2011., koju je prilikom zatvaranja kongresa o motupropriju u organizaciji vlč. Nuare slavio kardinal Brandmuller, i one koju je 3. studenog 2012., prilikom prvog hodočašća Una cum papa nostro, slavio kardinal Cańizares, najava treće pontifikalne mise u tri godine koja će se prikazati na oltaru Katedre Bazilike sv. Petra znak je da svjedočimo rađanju jedne nove rimske tradicije. Dodamo li tome činjenicu da svećenici Kurije i oni koji su na hodočašću ad Petri Sedem (Petrovoj Stolici) svakoga jutra u Crkvi svetog Petra slave više misa prema misalu blaženog Ivana XXIII., nije pretjerano napisati da izvanredni oblik rimskog obreda u Vatikanu više ni po čemu nije izvanredan.


2)  Iako su nam organizatori rekli da su ove godine htjeli istaknuti osobne župe izvanrednog oblika rimskoga obreda, duboko cijenimo činjenicu da je to hodočašće, u duhu onoga u Chartres, hodočašće za sve, odnosno da je otvoreno svim vjernicima, svećenicima i bogoslovima bez obzira na njihov status ili zajednicu.


3)  Želja za isticanjem vrijednosti osobnih župa podudara se sa željom organizatora da pokažu kako, po slovu i duhu motuproprija Summorum Pontificum i upute Universć Ecclesić, tradicionalna liturgija ima punopravno mjesto u redovitom pastoralu. Upravo su zato, u ovoj Godini vjere, organizatori na hodočašće pozvali mons. Rifana, biskupa jedine “osobne biskupije” koja je do danas utemeljena za slavljenje izvanrednog oblika rimskog obreda.

Relativno nepoznata izvan Brazila, Apostolska administratura sv. Ivana Marije Vianneya nastala je u biskupiji Campos. Njezin je odvažan biskup od 1949. do 1981. bio mons. De Castro Mayer koji je 1988. zajedno s mons. Lefebvreom zaredio četiri biskupa za Bratstvo sv. Pija X. Sveta je Stolica 2002. godine regularizirala status tradicionalne zajednice u Camposu proglasivši je apostolskom administraturom koju danas čini tridesetak svećenika, stotinjak mjesta na kojima se prikazuje misa, 24 škole i gotovo 30 000 vjernika. Mons. Rifan nasljednik je prvoga apostolskog administratora u Camposu, mons. Rangela, koji je preminuo nedugo nakon potpisivanja sporazuma s Rimom.


4)  Ne želeći precijeniti sadržaj koncerta i konferencije koji bi se trebali održati u subotu poslijepodne, moramo primijetiti da je ovogodišnji program, kako su ga organizatori najavili, mnogo bogatiji, između ostalog i zbog razgledavanja koje će se u petak ujutro odvijati na više jezika, i križnog puta koji bi se, po našim saznanjima, trebao održati na brežuljku Palatinu. Osim toga, dobra je vijest za sve strance da bi hodočašće trebala podržati Opera Romana Pellegrinaggi, djelatnost Rimskog vikarijata posvećena dočeku hodočasnika na obalama Tibera.


[*] Giuseppe Capoccia, sudac iz Leccea u Apuliji, naslijedio je Riccarda Turrinija Vitu, visokog talijanskog dužnosnika kojega je Benedikt XVI. imenovao sucem pri vatikanskom Prizivnom sudu. Giuseppe Capoccia također je jedan od članova škole Scuola Ecclesia Mater posvećenoj promidžbi sakralne liturgije i umjetnosti, posebice kroz primjenu motuproprija Summorum Pontificum.




Mons. Rifan