Paix liturgique

Objava provizornog programa hodocašca naroda “Summorum Pontificum” u Rim lijepa je prigoda da se ovoga tjedna pozabavimo tom temom. Iskoristili smo priliku i za razgovor sa Giuseppeom Capocciom, glavnim predstavnikom medunarodne udruge Coetus Internationalis Summorum Pontificum koja je organizirala hodocašce. U nastavku teksta donosimo vam ta dva dokumenta popracena našim komentarima.



I – PROVIZORNI PROGRAM HODOCAŠCA NARODA “SUMMORUM PONTIFICUM” KOJI CE SE ODRŽATI U LISTOPADU 2013. U RIMU


Ove ce godine, uz procesiju i misu u Bazilici svetog Petra, središnji trenuci hodocašca biti i Via Crucis (križni put) ulicama Rima u petak i završna misa koju ce na nedjelju Krista Kralja slaviti mons. Rifan, biskup iz Osobne apostolske administrature svetog Ivana Marije Vianneya iz Camposa u Brazilu.

Cetvrtak, 24. listopada, navecer: molitva svecane vecernje svetog Rafaela i docek hodocasnika u crkvi Santissima Trinitŕ dei Pellegrini

Petak, 25. listopada, u 8 sati: krunica u crkvi Santa Maria Maggiore, nakon cega slijede obilasci po jezicnim skupinama

Petak, 25. listopada, u 17 sati: Via Crucis (križni put) ulicama Rima predvoden clanovima pokreta Opera Familia Christi osnivaca don Riccarda Petronija, koji organiziraju nedjeljna slavlja tradicionalne mise u kapelici palace Altemps

Petak, 25. listopada, u 19 sati: pontifikalna misa u Crkvi Santissima Trinita dei Pellegrini

Subota, 26. listopada, od 8 sati: euharistijsko klanjanje u Crkvi San Salvatore in Lauro, nakon cega slijedi procesija prema Bazilici sv. Petra u kojoj ce se u 11 sati prikazati pontifikalna misa

Nedjelja, 27. listopada, ujutro: pontifikalna misa prigodom blagdana Krista Kralja koju ce predvoditi mons. Rifan, apostolski administrator zajednice sv. Ivana Marije Vianneya u Camposu (Brazil)

Organizatori su najavili da ce biti organizirane i druge aktivnosti, primjerice koncert u crkvi Santissima Trinitŕ dei Pellegrini, a možda i susret za kler i vjernike u subotu poslijepodne. Konacni ce se program hodocašca obznaniti na tiskovnoj konferenciji koja ce se održati u srijedu 26. lipnja u Rimu. Savjeti za lakšu organizaciju hodocašca i pronalazak smještaja objavit ce se nadknadno, uz podršku djelatnosti Rimskog vikarijata Opera Romana Pellegrinaggi.



II – RAZGOVOR SA GIUSEPPEOM CAPOCCIOM, GLAVNIM PREDSTAVNIKOM UDRUGE COETUS INTERNATIONALIS SUMMORUM PONTIFICUM [*]


Donosimo u cijelosti tekst intervjua koji je Giuseppe Capoccia, glavni predstavnik udruge Coetus internationalis Summorum Pontificum, organizatora hodocašca u Rim, dao Alessandru Specialeu za portal Vatican Insider.


1.  Što misli narod “Summorum Pontificum” o izboru pape Franje i prvim mjesecima njegova pontifikata?

Poput mnogih katolika, i mi smo ostali zbunjeni odreknucem našega dragog pape Benedikta XVI. Osim toga, i nas je iznenadio izbor pape Franje, koji je do tada bio prilicno nepoznat. Zbog toga smo otkako je izabran pažljivo pratili sve njegove postupke i rijeci.

No moram reci da su nas njegove rijeci odmah razuvjerile. Naime, rekao je kako davao bjesni protiv nas, ali ne može ništa protiv božanskog milosrda. Pozvao nas je da ne gubimo povjerenje u Božju ljubav, da izademo iz svoje rutine i uputimo se prema rubnim predjelima života. Takoder nas je upozorio na opasnost da postanemo “sakupljaci antikviteta ili noviteta, umjesto da budemo pastiri koji mirišu kao i njihove ovce, pastiri vlastitoga stada i ribari ljudi”.

Svaka propovijed pape Franje poziva nas da intenzivnije i dosljednije živimo svoj kršcanski život, a narod “Summorum Pontificum” taj poziv može samo cijeniti i radosno na njega odgovoriti. Zapravo, mnogi od nas su upravo zbog želje da obnove i ojacaju svoj duhovni život izabrali živjeti svoju vjeru u skladu s tradicionalnom liturgijom. Benedikt XVI. dobro je primijetio da mnogi od nas traže Krista kroz dostojanstveniju liturgiju prožetu dubljim smislom za ono što je sveto.


2.  Što mislite o liturgijskom stilu pape Franje? Ide li njegov pontifikat smjerom suprotnim onom Benedikta XVI.?

Unatoc tome što nas, s jedne strane, rijeci pape Franje ohrabruju, bilo bi licemjerno reci da nas neke njegove geste ne zbunjuju. Razumijemo da neke osobe pokazuju odredeno nezadovoljstvo njegovim potezima, no kao vjernici privrženi tradiciji, i stoga vezani na ono dugorocno, ne želimo upasti u zamku zakljucivanja naprecac. Sadašnji papa dolazi iz liturgijske i pastoralne kulture razlicite od one koja je na snazi u Rimu i treba mu dati vremena da se poistovjeti s papinskom liturgijskom tradicijom.

Osim toga, ne smijemo liturgiju svesti na puko pitanje stila jer ono što je primarno su postojanost i teološka vrijednost samoga obreda. Osim toga, posve je jasno da svaki pontifikat ima svoje specificnosti. Benedikt XVI. smatrao je liturgijsku krizu uzrokom i pokazateljem krize vjere, a ne cini nam se da papa Franjo pokazuje suprotno mišljenje. Treba se samo sjetiti cinjenice da je velika promidžba papine dnevne mise u Kuci svete Marte, koju je on sam dopustio, odjeknula kao jasan poziv svim katolicima – svecenicima i laicima podjednako – da shvate kako je samo euharistija izvor evangelizacije.


2a.  I neki su drugi iz svijeta tradicije prilicno kriticni prema papi, pocevši od FSSPX-a. Što mislite o tome?

Više nego prave kritike, a pritom mislim na kritike u podrucju nauka, citali smo i slušali izjave neshvacanja i zabrinutosti. Treba reci da je cesto rijec o reakcijama koje se temelje na krivim informacijama, poput najave smjene sadašnjeg ravnatelja papinskih liturgijskih slavlja ili vijesti o imenovanju njegova prethodnika za procelnika Kongregacije za bogoštovlje. Nažalost, internet potice te preuranjene reakcije koje se hrane svojevrsnom opijenošcu idejom da nas cijeli svijet cuje.

Što se tice Bratstva sv. Pija X., cini nam se da su njihove službene izjave bile prilicno odmjerene i oprezne. Ipak, ne iznenaduje nas da su si pojedinci dopustili smjelije komentare, cemu povod vjerojatno treba prije tražiti u unutarnjim neslaganjima u Bratstvu nego u pravom nepovjerenju prema Svetome Ocu.


3.  Kakve su bile reakcije na prošlo hodocašce i zašto ga ponovno organizirate ove godine?

Prošle smo godine htjeli posvjedociti naše zajedništvo vjere i blizinu s Benediktom XVI., papom koji je tradicionalnoj liturgiji vratio punopravni status. Htjeli smo takoder potvrditi da postoji narod “Summorum Pontificum” unutar velikoga katolickog stada, narod koji je radostan što je ravnopravan dio rimokatolicke i apostolske Crkve. Svojom smo inicijativom željeli dati odlucan doprinos novoj evangelizaciji koju su promicali Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. Napokon, nadali smo se na taj nacin pomoci povratku FSSPX-a u okrilje Rima.

Kako je cesto slucaj s novim inicijativama, neki od naših prijatelja gledali su nas s nepovjerenjem, dok su se drugi, poput kardinala Cańizaresa, procelnika Kongregacije za bogoštovlje, i Svetoga Oca pokazali blagonaklonima. Kardinal Cańizares je prije slavljenja tradicionalne mise u Svetom Petru izjavio da on to cini jednostavno zato što je to “normalno”, a Sveti nam je Otac putem državnog tajnika uputio poruku dobrodošlice.

Ove godine želimo ponovno potvrditi svoju punu raspoloživost za izazov nove evangelizacije. U mnogim pogledima narod “Summorum Pontificum” nalikuje novim pokretima koji su nastali nakon Drugoga vatikanskog sabora, a plod su boljega shvacanja uloge laika u životu Crkve. On privlaci mnoge obitelji, cesto višeclane, odlikuje se velikom pastoralnom dinamicnošcu i rada mnoga redovnicka i svecenicka zvanja. Stoga nam se cini kljucnim da se taj resurs iskoristi i u biskupijama i u župama.


4.  Koliko ljudi ocekujete?

Ocekujemo da ce u subotu biti 3000 ljudi na procesiji i misi u Crkvi sv. Petra, a procjenjujemo da ce barem 500 vjernika doci u Italiju iz inozemstva za ta tri dana hodocašca. Raspolagat cemo s konkretnijim brojkama krajem lipnja, kada ce biti predstavljen i službeni program.


5.  Što svojom inicijativom želite poruciti katolicima?

Godinama su vjernici i svecenici privrženi liturgijskoj tradiciji Crkve bili marginalizirani i prema njima se posutpalo s prijezirom, da ne kažem s mržnjom. Zadržavalo ih se na rubovima Crkve i nitko im se nije smio približiti. Mi želimo dati doprinos konacnom zacjeljenju rana koje su nastale tijekom tih godina progona i nepravde, i cini nam se da je prikladnije da to ucinimo prihvacajuci novu dinamiku pape Franje i Crkve nego inzistirajuci na drugim rješenjima. Želimo radosno i u duhu služenja svjedociti o jedinstvu Crkve.

U okviru ovoga novoga pontifikata, željeli bismo takoder pokazati koliko je izvanredan oblik rimskog obreda prigodan kao sredstvo za ponovno otkrivanje vrijednosti siromaštva na koje nas poziva papa Franjo. Klecanje, molitva, šutnja i ispovijest cetiri su karakteristicna stava tradicionalne mise i duhovnog siromaštva. Ponovno otkrivanje onoga što je sveti Franjo govorio o liturgiji – ne zaboravimo da je upravo on proširio rimski misal izvan papinskog dvora – moglo bi nam pomoci da još bolje shvatimo što je kršcansko siromaštvo, siromaštvo duha koje nas preoblikuje u prosjake Krista koji nam dolazi ususret u liturgiji i daje nam svoju slavu te nam otvara vrata Neba, gdje se nalazi pravo bogatstvo. Nije slucajnost da je posljednji svetac koji je prikazivao tradicionalnu misu tijekom citava svog života bio Padre Pio, vjerni odraz svetoga Franje.

U biskupijama i župama mnogi vjernici traže duhovnu okrepu koju bi im mogao pružiti izvanredan oblik rimskog obreda, no oni ga ne poznaju i cesto nemaju ni prilike upoznati ga zato što ga neki smatraju neprilagodenim našem vremenu, “nepopularnim” ili cak elitistickim i pomalo snobovskim. No vjecna novost tradicionalne liturgije može još mnogo toga ponuditi Crkvi. U tom je smislu naše hodocašce važan znak ne samo za narod “Summorum Pontificum”, nego za sve, posebice u ovo doba nove evangelizacije.



III – RAZMIŠLJANJA PAIX LITURGIQUEA


1)  Nakon mise iz svibnja 2011., koju je prilikom zatvaranja kongresa o motupropriju u organizaciji vlc. Nuare slavio kardinal Brandmuller, i one koju je 3. studenog 2012., prilikom prvog hodocašca Una cum papa nostro, slavio kardinal Cańizares, najava trece pontifikalne mise u tri godine koja ce se prikazati na oltaru Katedre Bazilike sv. Petra znak je da svjedocimo radanju jedne nove rimske tradicije. Dodamo li tome cinjenicu da svecenici Kurije i oni koji su na hodocašcu ad Petri Sedem (Petrovoj Stolici) svakoga jutra u Crkvi svetog Petra slave više misa prema misalu blaženog Ivana XXIII., nije pretjerano napisati da izvanredni oblik rimskog obreda u Vatikanu više ni po cemu nije izvanredan.


2)  Iako su nam organizatori rekli da su ove godine htjeli istaknuti osobne župe izvanrednog oblika rimskoga obreda, duboko cijenimo cinjenicu da je to hodocašce, u duhu onoga u Chartres, hodocašce za sve, odnosno da je otvoreno svim vjernicima, svecenicima i bogoslovima bez obzira na njihov status ili zajednicu.


3)  Želja za isticanjem vrijednosti osobnih župa podudara se sa željom organizatora da pokažu kako, po slovu i duhu motuproprija Summorum Pontificum i upute Universć Ecclesić, tradicionalna liturgija ima punopravno mjesto u redovitom pastoralu. Upravo su zato, u ovoj Godini vjere, organizatori na hodocašce pozvali mons. Rifana, biskupa jedine “osobne biskupije” koja je do danas utemeljena za slavljenje izvanrednog oblika rimskog obreda.

Relativno nepoznata izvan Brazila, Apostolska administratura sv. Ivana Marije Vianneya nastala je u biskupiji Campos. Njezin je odvažan biskup od 1949. do 1981. bio mons. De Castro Mayer koji je 1988. zajedno s mons. Lefebvreom zaredio cetiri biskupa za Bratstvo sv. Pija X. Sveta je Stolica 2002. godine regularizirala status tradicionalne zajednice u Camposu proglasivši je apostolskom administraturom koju danas cini tridesetak svecenika, stotinjak mjesta na kojima se prikazuje misa, 24 škole i gotovo 30 000 vjernika. Mons. Rifan nasljednik je prvoga apostolskog administratora u Camposu, mons. Rangela, koji je preminuo nedugo nakon potpisivanja sporazuma s Rimom.


4)  Ne želeci precijeniti sadržaj koncerta i konferencije koji bi se trebali održati u subotu poslijepodne, moramo primijetiti da je ovogodišnji program, kako su ga organizatori najavili, mnogo bogatiji, izmedu ostalog i zbog razgledavanja koje ce se u petak ujutro odvijati na više jezika, i križnog puta koji bi se, po našim saznanjima, trebao održati na brežuljku Palatinu. Osim toga, dobra je vijest za sve strance da bi hodocašce trebala podržati Opera Romana Pellegrinaggi, djelatnost Rimskog vikarijata posvecena doceku hodocasnika na obalama Tibera.


[*] Giuseppe Capoccia, sudac iz Leccea u Apuliji, naslijedio je Riccarda Turrinija Vitu, visokog talijanskog dužnosnika kojega je Benedikt XVI. imenovao sucem pri vatikanskom Prizivnom sudu. Giuseppe Capoccia takoder je jedan od clanova škole Scuola Ecclesia Mater posvecenoj promidžbi sakralne liturgije i umjetnosti, posebice kroz primjenu motuproprija Summorum Pontificum.

Mons. Rifan